Nova Evropa

вродауа а eksploatacije u rukama jedne privilegisane manjine, ovaj put ne buržoazije i iplemića-veleposjednika već povlašćene birokracije. Zavodjenje mašina u sovjetsku poljoprivredu 4810 je ovim temipom :

1930: 1933: 1937:

Traktori — svega (u tisućama) 71 210,9 4545 od toga u Mašžš.-trakt. Stanicama + (1 123,2 365,8 55 u sovhozima 5 — 83,2. 84,5 Traktori — svega [а изисата НР] 86 3.209 8.385 Kombajni (velike mašine koje istovremeno Žžanju i vrše) (u tisućama) — 25,4 128,8 Motori i lokomobili > nepoznato 48,0 77,9 Vršalice . > 120,3 126,1 Teretni automobili 5 о 26,6 144,5 Osobni automobili 5 5 4,0 8,2 Mašžšinsko-traktorske Stanice (u jedinicama) 158 2.874 5.617 Ovom — još nezavršenom — tehničkom revolucijom birokra-

oija je ipak, u izvjesnoj mjeri, uspjela odoljeti stagnaciji, koja bijaše zavladala u sovjetskoj poljoprivredi koncem МЕР-а, Као 1 пајoštrijoj formi seljačkog otpora iz doba Prve Pjatiljetke. U tom se pogledu rezultati mogu smatrati zadovoljavajućima — i po količini, i po stalmosti, — samo kod pamuka. Znatan napredak ipostignut je i u proizvodnji šećerne repe. Ali kod glavnog predmeta borbe — žita — još nema definitivno utvrdjenih rezultata; tu borba još mije završena: porast Žitne proizvodnje za 17,99/0 (1937, prema 1913) zaostaje nesamo iza ogrommog porasta industrije nego i iza normalnog porasta stanovništva (koje je poraslo za to isto vrijeme za 29;90/o, od 139 milijona na 170 milijon4). Proizvodnja i uvoz тата za poljoprivredu nisu ipak još dostigli toliku količinu da bi se moglo reći da su zamijenili, ili čak premašili, nedostatak stoke. Stoga se, sve u svemu može mirmo reći, da 260.000 kolhoza, u koje je sagnano gotovo 990%/o0 ruskog seljaštva, stradavaju i u SOCIjamoj borbi i uslijed nedostatka mašin4, i od nestašice stoke.

Ostaje da zastanemo malo i uočimo još i socijalne rezultate dviju sovjetskih pjatiljetaka.

Ruska Revolucija otpočela je pod lozinkom: »Zemlja seljacima, fabrike radnicima!« Medjutim, ako malo proučimo dobijene rezultate, videćemo da je istorija (ili zar sudbima?) odigrala krvavu šalu s radnicima i seljacima u poratoj Rusiji. Jer, iako mema u njoj više ni buržoazije ni plemstva, radmici ipak nisu dobili fabrike, niti seljaci zemlju.

374