Nova Evropa

(kao što su Shell i dr.), da kupuje i eksploatiše ogromna, dosada manje iskorišćena, polja nafte u Venezueli. Prema tome je Meksiko danas, i pored mnogih neprečišćenih račun4, većma nego ikada upućen na Sjedinjene Države, koje bi mogle da ga raznim merama prinude na ustupke, naročito u pitanju petroleuma. Vlada Sjedinjenih Država medjutim, umesto da pokaže pesnicu, tvrdi otvoreno da je ona jedno a američka društva u Meksiku drugo, podvlačeći dakako u isti mah potrebu da se opravdanim željama tih društava u okviru ustava i zakona Meksika — izadje ususret, te da je potrebno postići njihovo sporazumno tumačenje, ako se želi i dalje održavati dobre susedne odnose; ona je štaviše odlučila da produži da kupuje meksikansko srebro po ceni koja je iznad svetskog pariteta. Postoje izgledi, da će se ovako dobro shvaćena politika solidarnosti moći da produži, barem sve dotle dok se ne završe izbori za Predsednika Republike, koji će se — kako u Sjedinjenim Državama tako i u Meksiku — održati u toku ove godine. Svakako je značajno, da je meksikanski radnički delegat na Konferenciji Rada u Havani, u svom govoru podvukao nadu, da će na američkom kopnu i dalje postojati »21 slobodna država« a ne »jedna slobodna država i 20 kolonija«, na što je Governor Wynand odgovorio, da Vlada Sjedinjenih Država isključuje svaku mogućnost kolonizovanja...

Slično interesovanje, kakvo za Meksiko, postoji u Sjedinjenim Državama i za Kubu, iako ne sasvim iz istih razlog4. I Kuba i Meksiko su za Ameriku od strateškog značaja; ali su Kubanci ekonomski slabiji od Meksikanaca, te lakše podležu uticaju moćnog suseda. Njihova privredna struktura oslanja se uglavnom na šećernu trsku, na duvan, i na južno — odnosno tropsko — voće: u šećeru postoji u svetu prevelika proizvodnja, a sem toga im konkurišu i same Sjedinjene Države; poljoprivredno gazdinstvo je pretežno u rukama Amerikanaca, a američka »United Fruit Company« vlada suvereno voćnim tržištem. Diverzifikacija poljoprivrede može se dakle vršiti Jedino s pomoću stranog kapitala, koji dolazi većinom iz Sjedinjenih Državiš, a samo u pogledu bankarstva i osiguravajućih društava iz Kanade. Srećom je Kuba izletište bogatih Američana, koji su tamo sebi sagradili ogromne hotele, klubove, igrališta, i