Nova Evropa

svojih periferija prema središtima, gdje će iz temelja da preobliči dosadanji društveni poredak. Jer iz povijesti ratova znamo, da se naoružane falange nikada nisu mirno i po komandi razilazile, dok se prethodno ne bi udovoljilo njihovim zahtjevima za trajniju perijodu odmora, odnosno potrebi zaslužene nagrade za prolivenu krv i za pretrpljene patnje. lako to još ne znači da bi se baš tako i danas moralo da desi, napadna analogija situacije, iskustvo iz nedavne prošlosti, i činjenica što se fizijognomija širokih slojeva još niukoliko nije izmijenila, pružaju nam razlog za vjerovanje da će se i iz ove opće konsternacije poroditi fanatična želja za neodložnim promjenama u pravcu racijonalnije produkcije i pravednije podjele dobara.

Ali, nesamo što već u zraku lebdi imperativ koji nalaže temeljniju reviziju patrijarhalne gradjanske društvene strukture, nego. — dotjerani privrednim momentima pred dilemu, da li udariti glavom kroz zid ili potražiti izlaz u nekom drugom pravcu, — nama takoreći i ne preostaje drugi izbor do da podjemo s novom strujom! Pita se samo, dokle? ...

Sve ljude zahvatila je neka čudna apatija prema danasŠnjici, neko spontano odlaganje sviju odluk4 i raspleta na sutra, kad ima da se dogodi nešto novo, nešto čemu niko neće moći da se ugne. Tu pojavu napetog iščekivanja nalazimo u svim slojevima društva, a naročito i u redovima omladine, te srčike budućih naraštaja i fermenta svakog previranJa. Ona treperi nekim posebnim zanosom, nekim samoprijegorom, te skreće gotovo svu svoju pažnju sa Zapada na Istok. — »Defetizam! Podzemno rovarenje! Ilegalna literatura!le — lupaju stariji šakom o st0, a zaboravljaju da samo prikladnost terena uvjetuje nicanje stanovitih klic4. U konkretnom slučaju, to je logična posljedica nezdravih ekonomsko-socijalnih pojava, koje Чапаз зозродији зу:јеtom, — klica koja samoniklo probija zemlju ispod naših поби i sa kojom se nalazimo svagdje ondje gdje postoje nesocijalne i nehigijenske prilike, bilo to po nezdravim kutićima kakve potleušice ili bogatunove palate. Poduzimanje profilaktičkih mjer4, polovičnih reforama i brzopletnih odluКа, зато još pogoršava abnormalno stanje dezorganizacije, produbljuje jaz medju oprečnim klasama, i odgadja njihov konačni sporazum na neodredjeno vrijeme.

306