Ošišani jež

Kad gvožđe udari u glavu

STARI alhemičari muku su mučili da hemiskim putem naprave zlato, ali im. to nikako nije polazilo za rukom. Poslije njih ovim su se poslom najradije bavili hohštapleri. Tako je, prije rata, neM Dunikovski pokupio od lakovjemih Francuza milione franaka, izjavljujući da on zna tajnu kako se pravi zlato. Oni, koji su mu dali p>are, nikada više nisu vidjeli svoj novac ni u papiru, a kamoli u zlatu. Ali, što nikome nije uspjelo uspjelo je Amerikancima. Oni prave zlato. Sta mislite kako? Veoma prosto: prave ga od gvožđa! Proces је jednostavan. Uzme se, na primjer, jedna oblast bogata gvožđem i s razvijenom industrijom, kao što je, recimo, Rur. Onda se, da Rur ne bi pao pod međunarodnu kontrolu, izjavi na on mora biti vraćen svojim njeraačkim gazdama „како bi im se omogućilo tek toliko da održe svoj goli život“ (kapital je mio, koje vjere bi 0...). Istovremeno s ovom duboko humanom izjavom, strpaju se duboko u džep sve akcije đotične industrije. Pošto su obavljene ove male formalnosti, počinje posljednja faza prerade gvožđa u zlato,

puštaiu se u pogon Tisenove, Krupove i ostale visoke peći iz koncema „Herman Gering Verke“. Topi se gvožđe i kali čelik. To se kuje odmah, dok je vruće, i na Ucu mjesta pretvara u topove, tenkove, bombe i mitraljeze. Time je gotovo do proces završen.

Nešto ove robe ostaje Nijemclma ~da im se nađe“, a ostalo se zamijeni га zlato. I tako lijepo Amerikanci počeli da ostvaruju svoju „genijalnu“ ideju. Da bi što bolje razrađili posao naredili francuskoj vladi da obustavi svoju lokalnonacionalnu industriju i da sirovine prebaci u rurske fabrike zlata. Kad, vide Francuzi da se s onu stranu Hajne uperile na njih topovske cijevi i to pravIjene od njihovog rođenog gvož-

đa uzbuniše se. Uzbuniše se f francuski kapitalisti, јег lijepo* vide da su im ugroženi interesL Sve, sve, ali kese nisu sestre. Zbog toga je Kej uzeo da ргоtestuje, a Sutnan da šalje ~memorandume“. Pogađad se, pa se pogodUl. A stvar u međuvremenu došla čak do francuske narodne skupštine. Vidi vlada nema kud, pa otvori karte: Znaju Amerikanci šta rade! Biće od tolikog zlata nešto i za našu, to jest, vladlnu dušu, ako ne da kusnemo, a ono bar da liznemo... Tako vlada poliza svoje sopstvene memorandume. A Amerikanci nastavljaju posao. Ko šta radi, oni samo misle kako da dođu do što vige gvožđa. Prosto im gvožđe udarilo u glavu. Dunikovskog je pravljenje zlata udarilo po glavi. Završio je na robiji. A. P.

Pred tvojom sam evo kućom...

Ко kaže da želimo da rasturimo Organizaciju Ujedinjenih Nacija?! Evo, mi stalno gurame ovog džentlmena da bude primljen za člana.

Nemiješanje

Gospodo, dobro pazite da nam se ovdje ne uvuku stranci!

Stanje na zapadnoberlinskim berzama

Sefovi berze rada u zapadnim sektorima Berlina izjavljuju da su potpuno nemoćni u odnosu na pretstojeće povećanje nezaposlenosti za 15°/». Sefovi cme berze ne izjavljuju ništa, јег imaju unosmja poela.

RAZVOJ VOLJOPRIVREDE U ITALIJI

Itaiijanska vlada je pristupila opštoj mehanizaciji poljoprivrede. Umjesto zastarjelih traktora, sada se po italijanskim poljima mogu vidjeti modemi tenkovi. S obzirom na ovu značajnu геorganizaciju, vlada je izvršila i reorganizaciju sjetvenog plana, tako da već pristupa sijanju smrti.

DOBAR POSAO

Tajni pregovori između Francuske 1 Amerike o bazama završeni su na opšte zadovoljstvo. Po sporazumu, Francuzi ustupaju Amerikencima nekoliko svojih baza u Sjevernoj Africi, dok će Amerikand. ustupiti Franouzima nekoliko svojih baza u Francuskoj.

LOŠE MU SE PIŠE

U Sangaju je zavedena stroga cenzura štampe, da bi se listovima onemogućilo donošenje vijesti o porazima Kuomintangovih trupa. Pošto je ow jedinl razlog, Cang Kaj Sek je ргероručio novinarima da se strpe do Ijeta dok njegove jedinice ne pređu u napad. Sada novinari s nestrpljenjem očekuju Ku Kovo Ijeto.

KESE IM NISU SESTRE

AmeričH „poslovni ljudi“ kupuju u Bizoniji staro gvožđe l plaćaju ga mnogo više nego njlhove engleske kolege, kojima ne ostaje ništa drugo nego da i sami odu u staro gvožđe.

NEOPRAVDANO OSUMNJIČEN

Bivši pretsjednik japanske vlade Ašida osumnjičen je da je primio mito u iznosu od milion jena. Ašidini jednomišljenici s negodovanjem odbacuju ovu, sumnju, jer dobro poznaju Ašidu kao političara koji se drži na cijeni i koji se nipošto ne bi zadovoljio ovako neznatnom sumom.

Demanti

General Ajzenhauer tvrdl đa je de Gol tražio od njega 1944 da prisustvom američklh trupa pojača de Golov autoritet u Parizu.

Mi, Sari de Gol, zvali smo 1944 Amerikance n Pariz аЦ to svečano demantujemo, a da bi паш sad dobro došle američke trupe п Parizu to nikako ne demantujemo.

Кrofne

Sef odjeljenja u preduzeću ~Artikal“ drug Toša poštovao je narodne običaje. Ni je to bilo iz nekakvih religioznih pobuda, motivi su bili mnogo realniji: Božić je poštovao zbog pečenice, Đurđevdan zbog jagnjeta na гаžnju, a slave zbog koljiva. Negđje tamo polovinom novembra pričalo seu odjeljenju da je rudnik ~Breza“ završio plansku goomu. faia je primjedba; „Ра ti Ijudi dcčekaše novu godinu u novembru. Eh, i mi smo mogli da smo malo bolje zapeli." Htjede šef da primijeti kako ne valja rađiti vratolomnom brzinom, kad se prisjeti narodnog običaja u vezi sa dočekom nove godine i dodade; Da Г su pravili krofne za doček? E, krofne mnogo volim, a baš sam ih se užeUo!" Kroz nekohko dana stiže vijest da je ispunjen plan i u elektrami ~FaU“. Eto, 1 kod njih je bilo krofni! čuo se uzdah A onda iz dana u dan zaredaU ispraćaji stare godine. Rudnici lignita „Сег“ 1 „Cevljanović" izvršiU plan za četrdeset osmu, fabrika mašina „Jastrebac” prionula na plan za sljedeću godinu, varaždmska tekstilna, solana ~Кгека“, šečerana u Cupriji i mnoge druge, sve dočekuju novu godinu i svečano prosiavIjaju izvršenje plana prije roka. Uh, što nisam neka insp>ekci]a, kaže drug Toša pa da me pozivaju gdje god dočekuju novu plansku godinu! АГ bi bilo krofni đa pukneš od utamanjivanja! Saznali svi drugovi u odjeljenju za njegovu „tužbaUcu" i jeđnog dana dode mu grupica omladinaca sa prijedlogom; Druže šefe, čuli smo da volite krofne, pa ako vam je toliko stalo do njih, hajde da se ova 1 nagodimo: povežite se vi malo čvršće sa operativnim rukovodstvom, urgirajte malo za one sirovine, razmislite maio o organizaciji posla, kako bismo izbacili što prije posljednjl kontigent, a mi vam u zamjenu za to nudimo krofne. Vruće, meke, pošećerene sa filom. To će biti naša brlga! Ljutnuo se Toša, šta oni to njemu, zna on posao... ali ipak, uzeo da razmisU. Onda je preduzeo neke mjere, koje je ranije sve nekako odlagao... I da vidiš, na grafikonu odjeljenja p»oče ona crta da se mrda nešto naviše. Uskoro krenula uvis, pa svakog đana sve bUža plafonu. Prožle nedjelje druga Tošu uhvatio grip, pa odležao nekoliko dana. Kad se ponova pojavlo u odjeIjenju, drugovi se drže nekako tajanstveno, ustručavaju se da govore o poslu, a onaj grafikon sklonjen. Tošu p>odiđoše žmarci; znači da je evidencija pogrešno udarala u plafon. Sjutradan, kad je došao na rad p>ojaviSe se pred njim omladinci. Uh, sad će opet da mu daju savjete o boljoj organlzaciji, o ovome, o onome! A onl, s ozbiljnim izgledom Uca, pozvaše ga đa dođe u odjeljenje gdje su se održavali radni sastand. I nehotdce Toša se sam za sebe pravdao ne može da shvati kako je plan podbacio! Za radnl sastanak odjeljenje je bilo svečano dekorisano preko običaja. Parole na zidovima. Tošin pogled skliznuo je na sto: na sredini stola ležala je velika vangla pima krofnl U tom je i njihov opojni miris dopro do Tošinih nozdrva, a njegovo Uce automatski se rasteglo u osmijeh. Krofne! uzviknuo je on. Je Г vi to u čast mog ozdravljenja? E, sile ste prave! Ma ne, druže Tošo, danas je mala svečanost. Proslavljamo đoček nove planske godine. V. K.

2

18 DECEMBAR 1948