Pravo i privreda

mišljenja smo da nema realnih razloga za zadržavanje ovog oblika ostvarivanja javnog interesa u konačnoj verziji Zakona o preduzedima, tim pre što njegova dosledna primena može da doveđe do potpune blokade poslovnog odlučivanja u javnim preduzedima. 5. Davanjem saglasnosti na statusne promene. Primedbe i komentar koji su izneti vezano za davanje saglasnosti na povećanje ili smanjenje osnovnog kapitala, u osnovi važe i za ovaj oblik ostvarivanja javnog interesa. Mora se podi od činjenice da preduzede ima punu autonomnost u svom delovanju na tržištu i oblicima povezivanja preko kojih de tu delatnost obavljati. Jedino ispravan stav je da se ne može tolerisati takvo povezivanje kojim se dovodi u pitanje ostvarivanje javnog interesa, što u sasvim dovoljnoj meri može biti obezbedeno preko učešća u nadzomom odboru. Sasvim je druga stvar ovlašdenja koja de predstavnik javnog interesa imati u nadzomom odboru, no to je ipak stvar tehnike kojom se na zakonodavnom nivou ne bi trebalo baviti. 6. Davanjem saglasnosti na akte kojima se utvrduje politika cena. Ovaj oblik obezbedenja ostvarivanja javnog interesa je stvar koncesije postojedoj praksi, po kojoj su javna predzeda, po pravilu, monopolisti u obavljanje odredenih delatnosti. Sa tog aspekta, davanje ove saglasnosti je pravno-politički sasvim razumljivo. S druge strane, nedostaje odredba kojom bi se stavile i odredene granice nosiocu javnog interesa u ovlašdenju na odbijanje davanja saglasnosti. Ta granica bi mogla da buđe inspirisana antimonopolskim rešenjima i sastojala bi se u napr. navodenju da se politikom cena javna preduzeda ne mogu dovesti u povoljniji položaj u odnosu na ostale privredne subjekte, ali i da se mora obezbediti tržiSni milje za nesmetan i kontinuiran rad i poslovanje ovih preduzeda. Ovo poslednje naročito zato što je drzava kao vlasnik često puta bil u poziciji da vršedi funkciju zaStite javnog interesa zanemari vlasnidku funkciju, što je za posledicu imalo da su pojedina javna preduzeda dovodena u poziciju da posluju ispod granice bilo kakve ekonomske logike, upravo zbog neadekvatne politike cena. Najzad ovako koncipiran oblik ostvarivanja javnog interesa treba pozdraviti i zbog dinjenice da se njime napušta do sada prisutno stalno i neposredno uplitanje države u odredivanje cena proizvoda i usluga javnih preduzeda, što u osnovi nije u skladu ni sa logikom njihovog tržišnog opredeljenja. 7. Na drugi način utvrden zakonom, odnosno odlukom donetom na osnovu zakona, miSljenja smo da je ovom poslednjom odredbom u osnovi dovedeno u pitanje ceo instrumentarij ostvarivanja javnog interesa u javnim preduzedima. Jer ako je mogude da se posebnim zakonom, pa dak i podzakonskim aktom uvedu i drugi nadini ostvarivanja javnog interesa iz delatnosti javnih preduzeda moraju biti izuzetak od pravila slobodnog rada i odlučivanja u tim preduzedima, a ne samo pravilo. Naravno ukoliko se ostaje na konceptu da su javna preduzeda pre svega i u prvom redu preduzeda, tek izvedeno iz toga privredni subjekti koji vršedi svoju redovnu delatnost, obavljaju i delatnost u kojoj je sadržan javni interes. Zadržavajudi u osnovi ovaj prilaz u odnosu prema javnim preduzedima, redaktor Predloga zakona o preduzedima je kao apsolutno novo, ali i sasvim opr;avdano rešenje, predvideo i mere koje nadležni državni organ, odnosno organ lokalne samouprave (zavisnost od nadležnosti za donošenje određenih odluka), mogu preduzeti ako javno preduzede ne obavlja svoju delatnost u skladu sa javnim interesom radi čijeg vršenja je osnovano. Te mere su sledede: 1. nalaganje isporuke proizvoda ili vršenje proizvodnje ili usluga; 2. obustavljanje od izvršenja akta javnog preduzeda koji je suprotan zakonu, a dovodi u pitanje ostvarivanje njegovih osnovnih funkcija; 3. nalaganje radnog angažovanja zaposlenih u preduzedu radi urednog i neprekidnog vršenja delatnosti ili pružanja usluga;

98

Prof, dr Dragon Kostić, viši naučni saradnik, Institut za uporedno pravo, Beograd