Pravo i privreda

sa ograničenom odgovornošću - čl. 340). U vezi sa minimumom osnovne glavnice postoji stav da je izražena u preterano visokom iznosu čime se sputava privredna inicijativa. 1 Poređenjem sa iznosima glavnice određenim u nekim drugim zemljama (Francuska minimalna osnovna glavnica iznosi'i 500 000 franaka za osnivanje akcionarskog društva sa javnim pozivom za otkup deonica, a u suprotnom minimalna glavnica iznosi 250 000 franaka; Nemačka - 100 000 DM; Austrija - 1 000 000 šilinga) uočava se da se kod nas zahteva niži iznos minimalnog osnovnog kapitala za osnivanje preduzeća. Inače, pri određivanju osnovne glavnice moraju se uzeti u obzir različiti parametri. 2 Ali, sigurnost poverilaca mora da bude osnovni kriterijum pri određivanju visine osnovne glavnice. U cilju zaštite poverilaca se propisuje i da akcionari, članovi društva sa ograničenom odgovornošdu ne mogu da se oslobode obaveze uplate uloga u celini ili delimično, niti se može odložiti izvršenje te obaveze (čl. 205,. i 342.). Saveznim zakonom se može propisati da je za osnivanje preduzeća za obavljanje određene delatnosti potreban veći iznos minimalnog osnovnog kapitala od iznosa kapitala propisanog Predlogom zakona o preduzećima (čl. 20). Tako, novčani deo osnovnog kapitala banke ne može biti manji od 1 500 000 SAD dolara u dinarskoj protiwrednosti po kursu na dan uplate tih sredstava (čl. 18. Zakona o bankama i drugim finansijskim organizacijama, "SI. list SRJ, br. 32/93). Četvrto, dividenda, posebne naknade i nagrade ne mogu se isplaćivati na teret osnovnog kapitala (čl. 58, 215). Osnovni kapital mora da bude u finkciji sigumosti obezbeđenja naplate potraživanja poverilaca. Inače, dividenđa nema karakter kamate, pa se može isplaćivati samo iz dobiti ili iz rezervi kod prioritetnih deonica. Peto, kada se ulozi članova društva sastoje od stvari i prava, njihovu procenu vrži ovlašćeni procenjivač. Cilj procene je, s jedne strane, da se dovedu u jednak položaj svi članovi društva, bez obzira da li su njihovi ulozi novčani ili nenovčani (u pogledu prava glasa, prava na dividendu), a s đruge strane, da se tačno utvrdi kapital kojim društvo raspolaže i time trećim licima pmži sigumost da poslove sklapaju sa društvom čiji je kapital realno vrednovan. U Francuskoj članovi društva sa ograničenom odgovomošću solidarno odgovaraju, odnosno garantuju za vrednost nenovčanog uloga prema trećim licima u periodu od pet godina od osnivanja društva. Predviđa se i krivična odgovomost i novčana kazna za nepoStenog ulagača i ovlašćenog procenjivača. 3 Sesto, s obzirom da osnovna glavnica predstavlja osnovicu odgovomosti društva prema poveriocima, Predlog zakona o preduzećima zabranjuje vraćanje uloga akcionarima, odnosno članovima društva sa ograničenom odgovornošću, osim u slučajevima propisanim zakonom (čl 229. i 361). U istom smislu, zabranjeno je sticanje sopstvenih akcija ili udela od strane društva, osim u određenim slučajevima (sprečavanje neposredne štete; ponuda akcija na otkup zaposlenima u društvu; otkup akcija radi obezbeđenja otpremnine akcionarima, ako se vrši otkup akcija besplatno, na osnovu pravnog sledbeništva ili u slučaju smanjenja osnovnog kapitala). Plaćanje akcija se može vrSiti samo iz rezervnih fondova i neraspoređene dobiti (ne iz osnovnog kapitala), s tim što ukupni iznos stečenih akcija ne može biti veći od 10% od osnovnog kapitala (čl. 244 - 247, 366).

1 Carić, S., Društvo sa ograničenom odgovomošću, Pravo i privreda, br. 3 - 6/93, str.4l. 2 Jovanović, V., nav. članak, str. 25. 3 Merle, Ph., nav. delo, str. 167.

115

OGRANIČENJE PRIVREDNEINICUATIVNOSTIINAČELO PRAVNE SIGURNOSTI U ZAKONU O PREDUZEĆIMA