Pravo i privreda

je šire regulisao ovu zabranu. U slučaju sukoba interesa društva i člana u vezi sa vodenjem poslovodstva ili zastupanja, član društva se mora uzdržati od svakog udestvovanja u raspravljanju i odlučivanju o toj stvari, što je narodito vredelo ako je između društva i dlanova trebalo da se sklopi pravni posao (par. 303). Cilj ovakve odredbe je da se zabrani članu društva da zastupa društvo u poslu u kome je sam stranka - zabrana ugovaranja sa samim sobom. 1 Osnivadkim aktom, odnosno statutom može se predvideti da davanje odobrenja nije potrebno za poslove zakljudene pod uobičajenim uslovima (Cl. 93. st.s). 3.3 Interesi poverilaca i ograničenje principa liberalizma Pravo privrednih subjekata da samostalno vode svoja preduzeća i poslove ogranideno je nadelom pravne sigurnosti. Tredim licima i poveriocima preduzeda mora se pružiti potrebna sigurnost da poslove zakljuduju sa subjektom odgovarajućeg boniteta, koji pruža dovoljno garancija da de modi da izvrši preuzete obaveze. Radi ostvarenja sigurnosti pravnog saobradaja, Predlog zakona o pređuzedima reguliše niz pitanja koja do sada uglavnom ili nisu bila uredivana ili se to dinilo autonomnim putem: statutom ili ugovorom. Prvo, pitanje odgovomosti za obaveze nastale pre upisa preduzeda u registar (dl. 7). Naime, preduzede slide svojstvo pravnog lica upisom u sudski registar. S obzirom da dlanovi društva mogu imati potrebu da obavljaju poslove i pre nego što društvo stekne pravni subjektivitet (pre nego što se upiše u sudski registar), valjalo je pronadi rešenje za posledice koje nastaju takvim poslovanjem. To je udinjeno putem instituta preddruštva. 2 Ako neko od osnivada pre upisa u registar nastupa u ime društva, za tako stvorene obaveze odgovaraju svi osnivadi solidarno do upisa u registar, a posle upisa odgovara neogranideno solidamo i preduzede. Predlog zakona o preduzedima ne nudi reSenje u sludaju kada preduzede ne stupi u pravni posao, sklopljen za njega pre upisa u sudski registar. U takvoj situaciji druga zakonodavstva predviđaju da dlan društva ostaje lidno odgovoran prema saugovaradu, a ako ih je radilo više u istom poslu, oni odgovaraju solidarno/ Zato se predvida da de društvo stupiti u pravni posao, zakljuden od jednog ili više dlanova društva, pod uslovom da su se ponašali u skladu sa dobijenim ovlašdenjem od strane drugih dlanova društva. 4 Drugo, ako preduzede nije pravilno osnovano, osnivadi preduzeda dija se registracija poništi odgovaraju neogranideno solidarno za štetu koja je za dlanove, akcionare i treda lica nastala poništajem registracije preduzeda (dl. 13. st.l). Čini se da navedenim licima treba priznati pravo na naknadu štete samo ako su se ponašali savesno i pošteno. 5 Trede, radi ostvarenja odredene poslovne ozbiljnosti, vede sigurnosti poverilaca da de naplatiti svoja potraživanja, Predlog zakona o preduzedima znatno povedava minimum osnovnog kapitala koji je potreban za osnivanje društva kapitala (10 000 USD u dinarskoj protivvrednosti za simultano osnivanje akcionarskog društva, a 20 000 USD za sukcesivno osnivanje akcionarskog đruštva - dl. 196; 5000 USD u dinarskoj protiwrednosti za osnivanje društva

1 Godina, D., Trgovački zakon za Kraljevinu Jugoslaviju, Beograd, 1937, str. 245. 2 Barbić, J., Pravno uređenje trgovačkih društava, Privredno pravni prirudnik, br. 3/92, str. 21. 3 Merle, Ph., Droit commercal, Paris, 1988, str. 85. 4 Isto, str. 84 5 Isto, str. 77.

114

Prof, dr Miodrag Mićović, docent Pravnog fakulteta u Kragujevcu