Pravo i privreda

Dr Slavoljub J. Vukićević,

KONTROLA OSTVARIVANJA JAVNOG INTERESA U PREDUZEĆIMA (NEKA NORMATIYNA I PRAKTIČNA REŠENJA)

UVODNE NAPOMENE U svom osnovnom određenju društvo, odnosno njegovi pojavni oblici, a pre svega država, kao istorijsld najpoznatiji oblik, je kompleksan socijalni milje koji karakterišu odnosi, delatnosti i funkcije različitog sadržaja i nadina materijalizacije. Ova karakteristika društva, odnosno društvenih pojava i društvenih funkcija viSestruko je znadajna za njihovo izudavanje, posebno kada je reč o funkcijama koje su pretpostavka ostvarivanja određenih društvenih odnosa i interesa i kao takve "kodiraju" ponašanje ljudi u konkretnoj društvenoj sredini određujudi socijalne elemente i determinante tih ponašanja. U mnoštvu različitih društvenih funkcija i interesa, teško je, tadnije nemogude je, utvrditi preciznu "skalu" njihovih prioriteta po značaju. Nesumnjivo je, medutim, da funkcija kontrole i javni interesi predstavljaju znadajne pretpostavke za ostvarivanje kardinalnih društvenih ciljeva. Ovaj stav je sublimacija istorijskog iskustva, sa svim specifičnostima karakterističnim za pojedine konkretne državne i društvene entitete, odnosno njihove segmente kakvi su privredni sistem i njegovi konstitutivni elementi, preduzeda kao mezoekonomski sistemi, npr. Polazedi od opštih odredenja mesta i uloge kontrole u društvu i njegovim konkretnim subjektima - preduzedima, te znadaja ostvarivanja javnih interesa, kao "najopštijih" opštih interesa, definisana je i potreba eiaboracije pitanja i probiema povodom kontrole u funkciji ostvarivanja javnog interesa. Uvažavajudi, takode, dinjenicu da je javni interes, odnosno njegovo ostvarivanje najčešde "locirano" u okviru privrednin subjekata, ili preciznije preduzeda kao još uvek dominantnih oblika u našem privrednom sistemu, dini se realnim i opravdanim potrebama da se pokuša da da objaSnjenje korelacije kontrole i ostvarivanja javnog interesa. Ovo tim pre što savremena pravna teorija tretira preduzede kao organizacioni oblik u privrednom sistemu u kome se ostvaruje pluralizam interesa; vlasnike preduzeda, radnika u preduzedu i upravljadkih elita u preduzedu i konadno, ili pre svega, kada je red o javnim interesima, interes društva.