Pravo i privreda

Opšti društveni "okvir" u kome se posmatra ostvarivanje javnog interesa dimenzionisan je na celinu privrednog sistema, tako đa kontrola dobija prvorazredno mesto i značaj, što je mogude pratiti i analizirati kroz razlidite normativne i praktidne instrumente u društvu. Ostvarivanje javnog interesa u različitim oblicima pređuzeda predstavlja krupno pitanje od koga zavisi stepen ostvarenosti ne samo ciljeva ovih privrednih subjekata nego i konkretnog političkog i privređnog sistema, odnosno države u celini. U toliko je vedi i značaj kontrole ostvarivanja ove vrste interesa. Kontrola je u krajnjoj konsekvenci conditio sine qua non realizacije javnih interesa u društvu. 1. Funkcija kontrole - U privrednim subjektima kao deo opšte kontrole u društvu opšti pogled - geneza instituta U opštem sistemu vrednosti, a posebno sistemu pravne vrednosti, kontrola je prvorazredna vrednosna kategorija, gde se vrednost u kategorijalnom smislu tretira kao "osnovni pokretad Ijuđske aktivnosti". Polazedi od ovakvog odredenja kontrole, odnosno njene suštine, razumljivo je što je kontrola predmet ostarivanja na različitim nivoima društvene organizacije u rasponu od osnovnih oblika društvenog organizovanja do makro nivoa organizacije društva, kao i što je predmet različitih strudnih i teorijskih promiSljanja. Prenosedi opšta određenja kontrole na konkretne privredne subjekte uodavaju se različite karakteristike kontrole zavisno o kojoj vrsti privrednih subjeljata je red i povodom ostvarivanja kojih interesa se kontrola ostvaruje. Poseban znadaj kontrole se ispoljava povodom ostvarivanja tzv. javnog interesa u preduzećima, gde se država pojavljuje kao garant (država kao "nodni duvar") funkcije kontrole. Kontrola u privrednim subjektima se manifestuje kao kontrola njihovog rada, koja se razlidito ispoljava i primerena je karakteru i vrsti ciljeva zbog kojih se konkretni privredni subjekti konstituišu u privrednom sistemu. Specifidnost javnih interesa koji se ostvaruju u razliditim tipovima preduzeda uslovljava i posebne oblike kontrole u njima. Jer, treba podsetiti da ostvarivanje javnog interesa u privrednim subjektima znadi de facto tehniku vršenja pojedinih funkcija države koje ona istorijski "delegira" drugim subjektima izvan svoje oficijelne strukture. Razvojnost i promenljivost pojedinih oblika privrednih subjekata u kojima se ostvaruje javni interes dini da se menjaju i oblici kontrole njihovog ostvarivanja. Geneza jugoslovenskog društva u poslednjih 50. godina nedvosmisleno potvrduje ovaj stav i u tom smislu, u ovom radu bide udinjen pokušaj da se skrene pažnja na ovaj aspekt, posebno u svetlu najnovijih izmena privrednog sistema koje su normativno-pravno ved izvršene ili treba da budu predmet regulisanja sistemskih zakona dije donošenje predstoji. Analiza pojavnih oblika privrednih subjekata u našem privrednom sistemu pokazuje da je u svim fazama razvoja jugoslovenskog društva postojala kontrola u konkretnim organizacionim oblicima koji su dinili celinu privrednog sistema, i koja je bila primerena stepenu razvoja privrednih i društvenih bdnosa. U sistemskom smislu kontrola u preduzedima je bila i jeste deo sistema kontrole u društvu što je posebno znadajno za njen karakter koji se menjao od rigidnih administrativnih formi, preko oblika samoupravne kontrole, do kontrole u tržiSnim uslovima privtedivanja. Dakle, karakter i ciljevi kontrole su društveno determinisani i izraz su potrebe za odgovomim delovanjem pojedinih subjekta u konkretnim društvenim odnosi-

1 Mr M.Dundid "Fojam pravne vrednosti", AKtiv za pravne i družtvene nauke br. 3-4/87, str. 45

118

Dr Slavoljub J. Vukićević,