Pravo i privreda

nosa", a sa namerom đa pojedina istorijsko pravna rešenja posluže kao osnova za iznalaženje što adekvatnijih rešenja u novim propisima čije je donošenje u toku. Istovremeno funkcija kontrole u privrednom sistemu, odnosno pređuzećima i drugim subjektima koji čine privredni sistem je posmatrana i tretirana kao deo opšte kontrole u društvu. Jer kontrola kao društvena funkcija je pojava koja ima svoju istoričnost i razvojnost kao i jasno definisane ciljeve od kojih su neki naznačeni u radu. Ostvarivanje funkcije kontrole kao pretpostavke realizacije javnog interesa je posebno naglašeno u pojedinim tipovima preduzeća kakva su npr. javna i društvena preduzeća, kao još uvek dominantni tipovi pređuzeća u našem privrednom sistemu. Međutim, ništa manji značaj i potreba za preciznim definisanjem funkcije kontrole nije izražena i u "budućim" formama i oblicima privrednih subjekata, a pre svega društva kapitala koja prema zakonskim projekcijama treba da postanu osnovnim oblikom u privrednom sistemu. Kako je objašnjeno značajan problem aktuelnog trenutka privrednih i političkih reform! u nas predstavlja činjenica da jedan sistem kontrole koji je dugi niz godina postojao u privredi je napušten a novi kontrolni sistem nije uspostavljen. Objektivno, kada je reč o kontroli u privrednom sistemu koji je koncipiran na tržišnim osnovama i zakonima, još uvek je mnogo nepoznanlca. U toliko je odgovorniji zadatak zakonodavca da u propisima koji budu donošeni koliko je moguće preciznije normira odredbe o kontroli. UopStena i neprecizno definisana kontrola je uvod u mnoge nezakdnitosti i zloupotrebe čija prepreka bi kontrola trebala da bude. Istovremeno značajan aspekt kontrole se odnosi i na opšte ostvarivanje javnog interesa, posebno u situacijama kada je dovedeno u pitanje njegovo kontinuirano ostvarivanje, što u nekim "bremenitim" vremenima sve manje postaje izuzetak a sve više pravilo.

129

K ONTROLA OSTVARIVANJA JAVNOG INTERESA U PREDUZEĆIMA (NEKA NORMATIVNAI PRAKTIČNA REŠENJA)