Pravo i privreda

normativni delokrug, poslovna politika, izbor i opoziv članova upravnog i nadzornog odbora, statusna i organizaciona pitanja, odnosno njihovo ostvarivanje je u funkciji realizacije projektovanog javnog interesa. Praktično, realizujući svoje nađležnosti skupština đruštva kapitala ostvaruje funkciju kontrole na nivou celog društva kapitala jer je reč o organu koji neposredno kreira funkciju upravljanja i nadzornu funkciju. U okviru skupštine akcionarskog društva se definišu osnovni odnosi na relaciji razdvajanja svojine od kontrole nad njom što ima veliki praktični značaj za poslovanje i rad konkretnog društva kapitala te ostvarivanje njegovih ciljeva koji su neretko izjednačeni sa ostvarivanjem javnog interesa. Takođe, upravni odbor kao organ upravljanja poslovanjem društva kapitala ostvaruje i funkciju kontrole u ovom društvu. Upravni odbor je najvažniji organ upravljanja u društvu kapitala, i u njemu se "prelamaju" najznačajnije upravljačke funkcije u interesu vlasnika kapitala. Pored poslova koji se odnose na "pripremu" rda skupštine (predlog odluka za skupštinu i izvršanje njenih naloga, priprema godišnjih obračuna, priprema izveštaja o poslovanju i bilansu sredstava, predlogu raspodele dobiti i dr.) ovaj organ u svom domenu i neposredno odlučuje (donosi opšte akte koje ne donosi skupština, donosi investicione odluke, odlučuje o raspolaganju akcija i udelima preduzeća, odlučuje o osnivanju novih preduzeća), 1 u kojim odlukama je značajno prisutan i aspekt kontrole povodom donošenja ovih najznačajnijih upravljačkih odluka. Ostala dva organa: direktor i nadzorni odbor, takođe imaju precizirane nadležnosti. U delokrugu rada đirektora je organizacija i vođenje poslovanje društva kapitala. Kako je reč 0 izvršnoj funkciji koja obuhvata poslovodstvo i zastupstvo to njenim obavljanjem se realizuje 1 tzv. "operativna" kontrola ostvarivanja javnog interesa koji se ostvaruje u društvu. Kontrolni aspekt funkcije driektora je naglašen i odredenjem da je on odgovoran za zakonitost rada društva na čijem se čelu nalazi. Nadzorni odbor je "zbomi" kontrolni organ u preduzeću, koji ima dvojnu strukturu u svom sastavu: članove društva i istaknute stručnjake određenih specijalnosti izvan preduzeća i čija nadležnost se odnosi na kontrolu poslovanja društva tj. proveru da li je rad drugtva u skladu sa zakonom, te da li organi društva striktno sprovode ugovor o osnivanju društva i statut društva te da li upravni odbor i direktor sprovode odluke skupštine društva. Očigledno je da se sadržina funkcije kontrole ovog organa odnosi na ukupno poslovanje društva i rad njegovih organa. Ovako značajna ovlašćenja u postupku kontrole treba da realizuju članovi nadzornog odbora čija stručnost i ostali kvaliteti bi trebali da budu garancija uspešnosti kontrole. Značajno je istaći da u kontroli ostvarivanja javnog interesa u društvu kapitala organ poslovodenja (direktor) i organ nadzora (nadzorni odbor) preduzimaju niz postupaka i mera koje su definisane kao "prethodna kontrola", čime se kontrolom stvaraju pretpostavke za nesmetano ostvarivanje javnog interesa, što je suštinski k\ f alitet značajan za realizaciju ove vrste interesa. Umesto zaključka Podaci prezentirani u ovom radu potvrduju da je funkcija kontrole značajna pretpostavka ostvarivanja javnog interesa u različitim tipovima preduzeća. Objašnjena je geneza ovog "od-

fakultet, Podgorica - Agencija za svojinsko prestrukturiranje, Podgorica, 11.04.11994. g. 1 Predlog NZOP-a, Cl. 63.

128

Dr Slavoljub J. Vukićević,