Pravo i privreda

funkcije. Istovremeno, ostvarujući svoju kontrolnu funkciju, Komisija se stara o ravnopravnosti i zaštiti interesa velikog broja ulagača kapitala - vlasnika dugoroCnih hartija od vrednosti. Zakonom o hartijama od vrednosti ("Službeni list SFRJ", br. 64/89 i 29/90) ureden je status, rad i funkcionisanje Komisije za hartije od vrednosti, a Pravilnikom Komisije ("Službeni list SFRJ", br. 68/90) utvrđeni su uslovi za đavanje odobrenja o izdavanju dugoroCnih hartija od vrednosti i uslovi rada tržišta kapitala i uCesnika na tom tržištu. Prema ovim aktima, Kojmisija je posebno pravno lice koje daje odobrenje za izdavanje samo dugoročnih hartija od vrednosti, za početak rada tržišta kapitala i prati rad tržišta kapitala u Jugoslaviji (Clan 56a. Zakona). Komisiju imenuje Savezna vlada, a za svoj rad odgovorna je i Saveznoj skupštini (Clan 45k.). Ukupan zakonski status Komisije, sliCno kao i u drugim zemljama, ukazuje da je ona nezavisna institucija koja na bazi objektiviziranih kriterijuma i propisane dokumentacije, ocenjujući legalitet i opravdanost, donosi rešenja o odbravanju izdavanja dugoroCnih hartija od vrednosti i rada tržišta kapitala. b) Uporedno-pravna praksa 2. Uglavnom u svim zemljama, naročito u državama sa tržišnom privredom, na sličan naCin regulisan je status nezavisnih institucija u oblasti tržišta kapitala. U svim tim državama postoje Komisije za hartije od vrednosti sa istim ili sliCnim funkcijama. One su udružene u Međunarodno udruženje komisija za hartije od vrednosti. 1 S obzirom da su nacionalne komisije za hartije od vrednosti u svetu organizovane na sličan naCin, ilustradje radi iznosi se status i način organizacije odgovarajuće komisije u SAD. • 2 Prema važećem zakonodavstvu SAD o hartijama od vrednosti Prema raspoloživim podacima u najveCem delu sveta centralnu ulogu u regulisanju i kontroli izdavanja i prometa hartija od vrednosti imaju Komisije za hartije od vrednosti. 3 Uporednom analizom unificiranih rešenja, kako iz oblasti regulisanja, tako i iz oblasti organizacije emisije i prometa hartijama od vrednosti sa osnovnim postavkama u nažim zakonima i pravilima koja je propisala Komisija, dolazi se do zakljuCka da suštinskih razlika nema. Razlike se svode uglavnom na nepotpunost i nedoreCenost postojećih zakona, kao i na nepostojanje propisa kojima se bliže regulišu učesnici na tzv. otvorenom tržištu hartija od vrednosti. 4

1 Jugoslovenska Komisija za hartije od vrednosti u ovom Međunarodnom udruženju ima status pridmženog dlana, s tim što je prijem jugoslovenske Komisije u punopravno članstvo odložen do ukidanja saakcija prema SRJ. 2 U SAD je problematika u vezi sa hartijama od vrednosti regulisana: Zakonom o berzi hartija od vrednosti iz 1934. godine; Zakonom o primeni pravnih lekova na hartije od vrednosti i reform! jeftinih akdja iz 1990. godine; Zakonom o reform! tržišta iz 1990. godine; Amandmanima Zakona o hartijama od vrednosti iz 1990. godine. 3 Na 17-svetskom skupu asocijacije predsednika i predstavnika Komisija i drugih samoregulatomih tela, održanom u Londonu krajem oktobra 1992. godine, jedan od osnovnih zaključaka je da je već izvršena unifikacija preko 60 % propisa koji regulišu ovu materiju na svetskom nivou i da će ostatak u tehničkom smislu biti zavržen u narednih 2-3 godine.

135

PREVENTIVNO-KONTROLNA FUNKCIJA KOMISIJE ZA HARTUE OD VREDNOSTI