Pravo i privreda

5. VD direktora; 6. Odluku o formiranju privremenog upravnog odbora; sastav privremenog upravnog odbora i jasno definisani zadaci toga organa; i 7. Obustavu postupka. Ovakvo rešenje, koje bi sadržalo navedene elemente, zamenjivalo bi Ugovor o osnivanju preduzeća, u društvenoj svojini (pod pretpostavkom da je dužnik prinudnog poravnanja, društveno preduzeće, i svi poverioci, čija su potraživanja pretvorena u vlasništvo, takođe društvena pređuzeća) ili preduzeća u mešovitoj svojini (pod pretpostavkom da je dužnik društveno preduzeće, a makar samo jedan od poverilaca, čije je potraživanje pretvoreno u vlasništvo, fizičko lice, mešovito preduzeće ili privatno preduzeće). U navedenom slučaju, ukupan iznos kapitala (koji pređstavlja vrednost preduzeća u stečaju) je potreban kao sastavni deo rešenja, na osnovu kog bi se mogao odrediti odnos kapitala između vlasnika. (Primera radi, ukoliko je ukupna vrednost preduzeća - dužnika, 100 dinara, a ukoliko je potraživanje lica čxy, u vrednosti od 3 dinara, utvrđeno i rešenjem pretvoreno u vlasništvo, lice xy bi postalo čvlasnik takvog preduzeća u 3% iznosu)./U slučaju, klasičnog prinudnog poravnanja, potrebno je takođe da se odredi VD direktor, koji bi na osnovu važedih akata preduzeća (koji su važili u momentu otvaranja prethodnog postupka ili postupka stečaja), izvršilo prijem radnika i formirao ostale, Zakonom predviđene, organe, te bi preduzeće, na taj način, nastavilo sa radom. Ali, ukoliko se kroz postupak prinudnog poravnanja povede vlasnička transformacija, u tom slučaju je situacija komplikovanija. Momentom, kada sud odobri takvo poravnanje, poverioci, za deo potraživanjua, koji je pretvoren u vlasništvo, prestaju biti poverioci i postaju vlasnici. Zbog toga, više ne mogu važiti akta, koja su važila do otvaranja stečaja, bez obzira što je taj postupak obustavljen, imajući u vidu đa takvo preduzeće više nije društveno preduzeće, pa se na njega ne mogu primenjivati pravila, koja regulišu način upravljanja dmštvenim preduzećima. Znači, potrebno je da sud odredi jedan privremeni organ i da mu jasno, za svaki pojedinačni slučaj, ođredi zadatke. Svakako bi, kao jedan od zadataka, morao đa bude da pripremi dokumentaciju potrebnu za upis preduzeća u register, kao mešovitog, na osnovu utvrđenih odnosa i rešenja, kao i da pripremi akta pređuzeća, primerena novoj vlasničkoj strukturi preduzeća. Takođe, je potrebno da, taj privremeni organ, sazove skupštinu vlasnika pređuzeća, koja bi odlučila o usvajanju tih akata. Naravno, da kada statut i neophodni pravilnici mešovitog preduzeća, budu usvojeni i doneti, dalje upravljanje bi se baziralo na rešenjima koja su u njima sadržana./Momentom usvajanja potrebnih akta, prestala bi funkcija za tu svrhu obrazovanog privremenog organa, dok bi privremeni poslovodni organ, odnosno VD direktor, koji bi, u tom periodu, imao funkciju poslovođenja, svoju funkciju bi dalje obavljao do izbora direktora, po usvojenom statutu i praviloicima. Navedena dva organa - VD direktor, kao organ poslovođenja i privremeni upravni odbor, kao organ upravljanja, su, svakako, neophodni u ovoj situaciji, da bi se prevazišao vakuum, koji je stvoren u ovom pogledu, Zakonom o prinudnom poravnanju, stečaja i likvidaciji. Vlasnička transformacija, u odnosu na institut prinudnog poravnanja, ima i značajnih problema. Kao pravi problem, postavlja se pitanje utvrđivanje vređnosti preduzeća. Ovo posebno važi u slučaju kada je sud doneo rešenje, da se nad preduzećem otvori postupak stečaja. Takvo preduzeće retko ostvaruje dobit, tako da je utvrdivanje njegove vrednosti relativno teško. Naime, u pravnora smislu tržišne vrednosti, vređnost ne postoji, jer tržišna vrednost preduzeća utvrđuje stopa dividende na prosečnu kamatnu stopu, tako da kada dobit ne postoji, ne postoje ni dividende, pa se primenom klasičnih tržišnih obrazaca, dolazi do toga da je tržišna vrednost nula. Smatramo da kod utvrdivanja vrednosti treba koristiti kom-

171

PRINUDNO PORAVNANJE I VLASNIČKA TRANSFORMACDA