Pravo i privreda

cilju generalne zaštite prava akcionara Predlogom zakona jc propisano da se međusobni odnosi akcionara u pogledu učešća u strukturi osnovnog kapitala mogu menjati samo prema pravilima koja važe za povećanje odnosno smanjenje osnovncg kapitala. Tako bi pod zaštitom manjine u širem smislu trebalo raz rmeti ne samo norme kojima se ne naveđeni način štite prava već postojeće manjine, već i odredbe kojima se na neposredan ili posredan način utiče na pravila formiranja novih manjinskih grupa. Do preraspodele akcija i formiranja novih manjinskih grupa može đoći u slučajevima povećanja ili smanjenja osnovnog kapitala, ako se time narušavaju odnosi između uloga i akcija koji su postojali u početnoj strukturi osnivačkog kapitala. Otuda se Predlogom zakona za donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala, izdavanjem novih akcija po osnovu novih uloga, zahteva saglasnost odnosnih akcionara i ustanovljava pravo njihove preče kupovine prema principu srazmernosti. Princip srazmernosti važi i kod povećanja osnovnog kapitala iz sredstava društva. Prema principu srazmernosti akcionarima pripadaju nove akcije srazmemo nominalnoj vrednosti akcija draštva koje poseduju. U slučaju smanjenja osnovnog kapitala propisan je princip ravnopravnosti akcionara. 1 Ista pravila se primenjuju i na povećanje i smanjenje osnovnog kapitala društva sa ograničenom odgovornošću. Kad je u pitanju prenos udela na treća lica zaStita postojećih manjinskih članova, kako ne bi postali "zarobljenici društva", 2 ostvarena je zakonskom pretpostavkom o saglasnosti draštva sa prenosom, za slučaj da se društvo ne izjasni o njihovom zahtevu u roku od 30 dana od dana prijavljivanja namere prenosa. Ako društvo ne da saglasnost na prenos, a društvo i članovi društva ne izraze volju za kupovinu udela, član može istupiti iz društva. Položaj manjinskih akcionara i članova đruštva sa ograničenom odgovornošću posebno može biti ugrožen u slučaju prodaje većinskog dela ili kontrolnog paketa akcija, kao i kod raznih oblika povezivanja društava/Bez obzira da li povezivanjem više društava jedno od njih dobija vodeću ulogu (npr. preduzeće sa većinskim učešćem, matično i zavisno preduzefe, koncerai) 4 ili se njihova prava i obaveze srazmerno smanjuju (preduzeća sa uzajamnim učešćem), položaj njihovih akcionara i članova se menja. U takvim slu&jevima Predlog zakona akcionarima i članovima zavisnog preduzeća koji imaju jednu desetinu osnovnog kapitala ili statutom određeni manji deo, pruža zaStitu kroz pravo da za račun svog (zavisnog) preduzeća traže naknadu štete od matičnog preduzeća i od članova uprave matičnog preduzeća ako svoje poslove ne obavljaju savesno i sa pažnjom dobrog privrednika (derivativna tužba). g) Sudska zaštita manjine - Ako manjina nije zadovoljna zaštitom po osnovu prethodno navedenih sredstava i mera, zaštitu svojih prava, u krajnjem slučaju, može tražiti sudskim putem. U tom smislu Predlog zakona poznaje dve vrste tužbe; derivativnu i individualnu. Međutim, kako pravo na podno Senje individualne tužbe pripada svakom članu i akcionara, kao pojedincu, čime se Stite njihova pojeđinačna prava, to se jedino derivativna tužba može smatrati sredstvom za zaštitu manjinskih prava. Ovo zbog toga što je pravo na podnošenje

1 ČL 313. Predloga zakona. 2 P.Šulejić, Društva sa ograničenom odgovomošću, Pravni život 1-2/1992, str. 171. 3 V.Z.Arsić, Manjinska prava deoničara, Privredno pravni priručnik, 7-8/92, str. 50. 4 O oblicima povezivanja preduzeća više v.lJankovec, Složeni oblik preduzeća, Pravo i privreda, 3-6/1993, str. 124-140. M.Paunović, Neimenovani oblici privrednih subjekata statusno i ugovomo povezivanje (uslovljeno koncentracijom), Pravo i privreda; 3-6/1993, str. 141-160.

85

PRAVNI STATUS MANJINSKIH VLASNIKA U ZAKONUO PREDUZEĆIMA IINVESTICIONIINTERES