Pravo i privreda

Zainteresovani član ili akcionar preduzeća, kome je uskraćeno pravo na obaveštavanje, ili koji ne dobije odgovor na pismeno postavljeno pitanje, ima pravo da podnesu zahtev nadležnom sudu za ostvarivanje prava na obaveštavanje. Međutim, u cilju sprečavanja pojedinaca, odnosno manjine, da time ostvaruju posebne sopstvene interese kao konkurenti društva, 1 Predlogom zakona je postavljeno ograničenje "osim ako bi se davanjem odgovora povređila poslovna tajna preduzeća." 2 Konkretan način ostvarivanja ovih prava određuje se statutom. e ) Pravo sazivanja skupštine - Drugi vid zažtite manjinskih akcionara je obezbeđen kroz pravo akcionara koji imaju najmanje jeđnu desetinu osnovnog kapitala ili statutom određeni manji deo, da mogu od upravnog odbora akcionarskog đruštva zahtevati sazivanje skupštine, uz navođenje pitanja o kojima bi skupština trebalo da odlučuje, navodeći razloge za njeno sazivanje. 3 Ovo pravo u suštini obuhvata dva prava: pravo zahteva da se sazove skupštine i pravo da se određeno pitanje uvrsti u dnevni red tako sazvane skupštine. Manjini je dato i pravo da u roku od osam dana od dana sazivanja skupštine pismenim putem zahteva od upravnog odbora, ođnosno direktora da određeno pitanje uvrsti u dnevni red skupštine, uz navođenje razloga. U pitanju je pravo na sastavljanje dnevnog reda već sazvane skup Stine, bez obzira na način r azivanja. Na skupštini se, prema odredbama člana 261. Predloga zakona, po pravilu odlučuje većinom glasova prisutnih akcionara, osim ako zakonom ili statutom nije predviđeno drukčije. Tročetvrtinska većina glasova od prisutnih akcionara je predviđena za odluke skupštine o povećanju i s nanjenju osnovnog kapitala, statusnim promenama, promeni oblika i prestanku društva i deli dobiti. Kod oba načina većinskog odlučivanja interesi manjine mogu biti ugroženi tako donetim odlukama. Otuda potpuna zaštita interesa postoji samo kod odluka za čije je donošenje Zakonom propisana saglasnost svih akcionara i čla&ova. Takav način odlučr/anja Predlog zakona propisuje za odluke kojima se nameću dodatne obaveze, odnosno smanjuju prava utvrđena u skladu sa zakonom i statutom. Ohim uživanja manjinskih prava, koja akcionarima i članovima inače pripadaju, može zavisiti i od propisanog ili prihvaćenog načina glasanja (javnog ili tajnog). U tom smislu Predlog zakona daje pravo akcionarima sa jednom desetinom kapitala da zahtevaju da o drugim pitanjima, osim zakonom propisanih slučajeva, odlučuju tajnim glasanjem. 4 f) ZaStita akcionara u slučaju povećanja ili smanjenja kapitala. U toku poslovanja preduzeće može imati potrebu da poveća, ili je prinudeno da smanji osnovni kapial. Povećanje osnovnog kapitala se postiže izdavanjem novih akcija po osnovu novih uloga ili iz sredstava društva. Smanjenje kapitala se postiže smanjenjem nominalne vrednosti akcija, njihovim spajanjem ili povlačenjem. U svim tim slučajevima može dodi do narušavanja srazmere koja je prethodno postojala izmedu akcionara ili članova društva sa ograničenom odgovomošću. U

1 V.M.Stražnicky, Tumač Trgovačkoga zakona Kraljevina Jugoslavije, Zagreb, 1939, komentar uz par. 277 (1), str. 263. 2 Za pojam poslovne tajne v.č1.90, 91 Predloga zakona. Trgovačkim zakonom Kraljevine Jugoslavije, iz 1937. godine, pravo na obaveštenje se moglo uskratiti samo ako je interes društva ili javni interes bio važniji od interesa deoničara da dobije obaveštenje. S druge strane, samo obaveštenje je moralo odgovarati "načelima savesnog polaganja računa." 3 V.č1.256.(1) Predloga zakona, 4 Čl. 262.(2).

84

Prof, dr Radovan Vukadinović, Profosor Pravnog fakulteta u Kragujevcu