Pravo i privreda

izvršnog odbora direktora. Međutim, podnošenje tužbe ne odlaže izvršenje odluke, ali sud može do donošenja odluke obustaviti njeno izvršenje. Na kraju, trebalo bi pomenuti da i većina može biti izložena "tiraniji", manjine, pa se može postaviti i pitanje zaštite većine. Do toga može đoći u slučajevima kada akcionari sa jednom desetinom akcija zahtevaju da određena tačka bude uvršćena u dnevni red, mada je većina od njih izbrisana iz knjige akcija, ili ih je toliko povuklo položene akcije da više ne predstavljaju propisani deo osnovne glavnice. 1 U takvim slučajevima većini bi trebalo dati pravo da od manjine, po čijem zahtevu je sastavljen ili dopunjen dnevni red skupštine, zahteva da prisustvuje tako sazvanoj skupštini. U ođređenim slučajevima u pitanje se može dovesti i ekonomska svrsishodnost samog postojanja ili održavanja manjine, koja ima samo simbolično učešće u ukupnim sredstvima društva. U tom smislu određbama člana 431. stav 1. Predloga zakona, dato je pravo matičnom preduzeču koje ima 90 % svih akcija ili udela da svojom odlukom uključi zavisno preduzeće u matično preduzeće, uz ođgovarajuću zaštitu i materijalno obezbeđenje manjinskih akcionara i članova. Slično ovome, prema novim holandskim propisima o trgovačkim društvima i poreskim propisima, akcionaru ili članu društva koji ima najmanje 95 % ukupnog kapitala dato je pravo da od manjinskih akcionara zahteva da mu prenesu svoje akcije ili udele, kako bi mogao koristiti pogodnosti iz tzv. "fiskalnog jedinstva." Sud može ovakav zahtev odbiti samo u slučaju ako bi time manjinski akcionar mogao pretrpeti "veliki fmansijski gubitak", ako je u pitanju akcionar sa prioritetnim akcijama ili ako je većinskim akcionarima zabranjeno da popune takav zahtev. 2 ZAKLJUČAK Pravo zaštite interesa manjinskih akcionara i članova društva sa ograničenom odgovornošću se razvija pod uticajem sve veće demokratizacije odnosa u društvu uopšte, pa i prava trgovačkih društava. Stoga, i pored legitimnog prava većine da principom većinskog odlučivanja štiti svoje interese, insistiranje na njegovoj apsolutnoj primeni može dovesti do sukoba sa takode univerzalno priznatim individualnim pravima pojedinaca ili grupa koje imaju status manjinskih vlasnik u preduzeću. Teorija i praksa pokazuju da se sukob kolektivnih i individualnih interesa u pravima savremenih trgovačkih društava sve češće rcšava uvođenjem novih sredstava i mera za zaStitu interesa manjinskih grupa. Na toj liniji su i rešenja Predloga zakona o preduzećima. Medutim, kako je zaStita prava manjine u domaćem pravu trgovačkih društava novo pitanje, Predlogom zakona nije bilo moguće, ili to nije bilo racionalno, predvideti sve slučajeve i mere zaštite. I pored toga, predloženim rešenjima Predlog zakona pruža osnovu solidnu za adekvatnu zaštitu, a na sudovima će biti, odgovoran zadatak da za nova pitanja iz prakse rešenja traže ne samo neposrednom primenom navedenih odredbi Predloga zakona, ved i primenom opštih načela obligacionog prava.

1 V.čl. 259 (2) Trgovačkog zakona Jugoslavije iz 1937. godine. 2 V.izveštaj HJ.Smit-a, o pravu trgovačkih društava Holandije objavljen u okviru zbimog izveštaja "Corporate Law - Recent developments - 1111 u: International Business Lawyer, Jan. 1989, p. 32-33. Svrha navedenog rešenja je da se takva društva izuzmu od primene holandskih poreskih propisa po osnovu "klauzule o učešću" kako bi uživale pogodnosti od "fiskalnog jedinstva", tj. pravo prebijanja dobiti i gubitaka matične kompanije i od nje osnovanog društva. Naime, prema poreskim propisima kompanije osnovana po holandskim propisima koja se kvalifikuje kao kompanija sa stranim učešćem je oslobodena od poreza na prihode od dividend!.

87

PRAVNI STATUS MANJINSKIH VLASNIKAU ZAKONUO PRED UZEĆIMA IINVESTICIONIINTERES