Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

12

XLIII. sednica 1. aprila 1921. godine

XLIII. SEDNICA

USTAVNOG ODBORA USTAVOTVORNE SKUPŠTINE KRALJEVINE SRBA, HRVATA I SLOVENACA Držana 3. aprila 1921. godine u Beogradu.

Predsedavao Predsednik D-r Momčilo Ninčić. Sekretar Milan Bošković. Početak u 4 i po časova po podne. Predsednik D-r M. Ninčić: Otvaram sednicu, gospodo. Ja mislim da su gospoda članovi Ustavnog Odbora dobili novu redakciju člana 64. Pošto je diskusija o tome članu zaključena, mogli bi dopustiti samo izjave u ime pojedinih grupa, kao što smo to već uobičajili. Zatim ćemo pristupiti glasanju o članu 64. Ima reč g. d-r učini izjavu u ime svoje grupe. D-r Janko Šimrak: Ja neću polemizirati s Vama, nego samo konstatujem, da je ovaj član 64., u ovoj redakciji koja nam je razdata, nešto posve novo. Taj član je apsolutno bitno promenjen, a u Ustavnom Odboru se o ovoj stvari nije raspravljalo. Ja mislim da je to tako važan predmet, da se možemo bar donekle izjasniti o tome, a ne da se sužavamo na davanje posve kratkih izjava. U ovom članu se kaže: da oblasna skupština bira predsednika koji predsedava njezinim sednicama i oblasni odbor. Kad se reklo „oblasna skupština", zašto se nije reklo i sreska i opštinska, jer samouprava, bar vaša samouprava, priznala je i srezove i opštine. Dakle, moramo ovde umetnuti, da ne samo oblasna, nego i sreska i opštinska skupština imaju da biraju predsednika. Ovaj predsednik, prema ovome predlogu, neće imati nikakve druge vlasti, nego samo da eventualno predsedava oblasnim skupštinama. Predsednik D-r M. Ninčić: Ja mislim da čekamo da dodje g. Ministar za Konstituantu, da bi mogao čuti izjave koje će se ovde učiniti. Mogu ovde pasti primedbe, koje bi on usvojio. Dakle, da sačekamo sa izjavama dok ne dodje g. Ministar, a sada bismo mogli preći na diskusiju redigovanih članova o činovnicima. Molim g. sekretara da pročita te članove. Ti članovi za sada nisu brojno obeleženi već će se to učiniti kad se bude utvrdila definitivna redakcija celokupnog predloga Ustava. Sekretar Milan Bošković (čita): „V)ria.vna. se nadleštva ustanovljavaju i činovnici se imenuju prema propisima zakona". Predsednik D-r M. Ninčić: Ima reč g. Djonović. Jovan Djonović: Ja bih želeo, da se objasni, šta znači ovo „Državna se nadleštva ustanovljavaju i činovnici se imenuju prema propisima zakona". Ja sam to čuo, ali pravo da vam kažem, ne znam, što to znači. Moglo bi se shvatiti kao da se to odnosi na nadleštva koja se tek budu ustanovljavala. Mi već imamo državnih nadleštava, pa što je sa tima koja već imamo? Dali se na njih odnosi ono „ustanovljavaju" ili ne? Meni se čini da bi cela struktura ove redakcije bila bolja, da se uzme predlog „Saveza činovnika i državnih službenika", pa da se po njemu raspravlja. Tamo je to mnogo bolje rečeno. Ja bih molio gospodina predsednika, pošto nema ovdje gospodina ministra, da mi ovo razjasni, i drugo, ako bi se odbor složio, da raspravljamo prema predlogu saveza i da pročitamo njihovu redakciju. PredsednikX)-x M. Ninčić: Ima reč gospodin Žerjav. D-r Gregor Žerjav; Ja ću Vam kratko reći, kako

smo mi mislili u užem odboru sa ovim članom: „Državna se nadleštva ustanovljavaju i činovnici se imenuju prema propisima zakona' 1 . Uzmimo n. pr., da treba ustanoviti jedan novi srez ili kako je kod nas kotarsko poglavarstvo. Treba imati propise zakona, ko je nadležan, da se otvori ovaj postupak, dali se ima jedno novo nadJeštvo predvidjeti ili ne. Nitko ne zna, ko ima tu pravo. Postoje organizatorni zakoni u svim državama, pa se tako i ovdje predvidja. Što se tiče drugog dela, da se činovnici imenuju prema propisima zakona, ova je stvar došla iz onog člana, gde se kazalo, da ministri imenuju niže činovnike. Tamo se kazalo s više strana, da to nije praktično, da ministar imenuje najniže činovnike. Pošto se ne može povući granica u ustavu, za koje činovnike treba da bude nadležan ministar ili predsednik apelacionog suda ili načelnik oblasti ili načelnik sreski, najbolje je, da se to prepusti organizacionom zakonu i drugim zakonima. Time se hoće da isključi da ministar imenuje svakoga i najnižeg činovnika. To je bio smisao naših rasprava u užem odboru. Predsednik D-r M. Ninčić: Reč ima g. Djonović. Jovan Djonović: Posle ovoga što sam čuo, mislim da bi zgodnije bilo ovo što ću ja predložiti, a vaše je da li ćete primiti ili ne. Ovo što se govori o ustanovljenju državnih nadleštava trebalo bi da bude jedan ćlan sam za sebe, i da se kaže: državna se nadleštva ustanovljavaju po propisima zakona. A zasebno da se kaže, ko može da bude činovnik, kao i u opšte sve drugo što se odnosi na postavljanje činovnika. Odelimo to i recimo ga otvoreno i jasno. Ako nećete tako, onda bar dva stava napravite. Ali bolje napravimo dva člana. PredsedniK D-r M. Ninčić: Ja ne vidim razlike. Ja vam ne mogu dati izjave dok ne dodje g. ministar za konstituantu. (Jovan Djonović: Onda predjimo na dalje članove ili prekinimo sednicu.) Prekidam sednicu dok ne dodje g. Ministar za Konstituantu. Posle pauze. Predsednik D-r M. Ninčić: Nastavlja se sednica. Ima reč gospodin Djonović radi obaveštenja. Jovan Djonović: Ja bih molio gospodina Ministra da me izvesti o mome predlogu. Radi se o državnim nadleštvima i o državnim činovnicima. Ja mislim da bi bilo zgodnije da se ove dve stvari koje su po prirodi svojoj sa svim različne, odvoje jedna od druge tako, da se u jednom članu govori o ustanovljenju nadleštava, a u drugom o postavljanju činovnika. Prema tome bi se reklo u jednom članu: „Državna se nadleštva ustanovljavaju prema propisima zakona". To bi bio jedan član, a drugi bio bi: o postavljanju činovnika pošto je stvar o postavljanju činovnika sasvim druge prirode od ustanove državnih ustanova. To su dve razne stvari, pa je potrebno stvoriti dva člana. Ja mislim da gospodin Ministar neće imati ništa protiv toga? Ima reč g. Ministar sa Konstituantu. Ministar Trifković: Neka me izvine gospodin Djonović, ali ja ga nisam razumeo. Meni je gospodin