Rad ustavnog odbora Ustavotvorne skupštine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca : IV. Debata u pojedinostima o nacrtu Ustava i o amandmanima

Stenografske beleške

51

dobije jednu zakonitu bazu za svoj dalji život i za celokupno svoje uredjenje, zemljoradnička stranka je dala svoj glas u načelu za predloženi nacrt Ustava. Ona je taj svoj glas dala sa uverenjem da će se i u Ustavnom Odboru a zatim i u Ustavotvornoj Skupštini prilikom specijalnog pretresa kod pojedinih članova učiniti izmene na bolje. Zemljoradnički Klub je u tome smislu i podneo jedan čitav niz amandmana i nada se da će vlada izići na susret i pristati na izmene u smislu tih amandmana. Ne učinili to, onda Zemljoradnička stranka zadržava sebi pravo, da se pri glasanju pojedinim članovima i u Odboru i u Ustavotvornoj Skupštini prilikom specijalnoga pretresa opredeli. Predsednik D-r Momčilo Ninčić: Ima reč g. Ministar za Konstituantu. Ministar za Konstituantu. Marko Trifković: Povodom izjave koju je dao g..Laginja hoću da kažem da mi izgleda da gospodin Laginja nije izvesne stvari tačno predstavio. Baza, na kojoj je vlada počela, to je baza sporazuma i želja, iskrena želja za što većim i što širim sporazumom. Ko god je pratio rad Ustavnog Odbora, njemu nije potrebno dokazivati da se u Ustavnom Odboru radilo na najširem sporazumu. 1 ako je našim Poslovnikom predvidjeno da se diskusija vodi po odeljcima, ovde u Ustavnom Odboru, ona je vodjena po članovima, pa često puta i po pojedinim stavovima} dotičnih članova. To je, gospodo, najbolji dokaz za to, da se htela što jača kritika ustavnog nacrta koji je Vlada podnela i rezultat toga rada bio je to, da je nacrt Vladinog Ustava ovde primljen. Te izmene nisu dolazile poglavito od Viadine većine, nego su dolazile poglavito od opozicionih stranaka. Vi u tome ustavnom nacrtu, koji je predložen od strane Ustavnog Odbora, imate izmena, koje su direktno potekle od Zemljoradničkog Kluba i Socijal-demokratske stranke, od Narodnog Kluba i Jugoslovenske Pučke Stranke. I kad, gospodo, to stoji, onda se ne može tvrditi da Vladi nije stalo do sporazuma. Osim toga, gospodo, imamo jedan očigledan dokaz, da je Vlada radila svim svojim snagama da se postigne što širi sporazum a to je sporazum koji je postigla sa Jugoslavenskom Muslimanskom Strankom i samostalnom kmetijskem strankom. Ko je hteo u istini sporazum, taj je mogao i da se sporazume,ako je tražio kapitulaciju sa njime se zbilja nije moglo sporazumeti. Onako kao što je dosad Vlada i skupštinska većina izlazila na susret opoziciji,lja ni malo ne sumnjam da će i pri ovom specialnom pretresu Vlada i skupštinska većina izalaziti na susret i dalje. Jer ne treba zaboraviti, da to nije mala ni sitna stvar, kad se u projekat Ustava unese ceo jedan nov odeljak o socijalnom i ekonomskom problemu, koji nije postojao u Vladinom nacrtu Ustava. I tim povodom pale su nekakve izjave, da će se glasati za Ustav povodom tih odredaba. Ja skrećem na to pažnju gospodi koja su učestvovala pri tim razgovorima. Izgleda mi malo nezgodna tvrdnja gospodina Laginje, da u Tirolu ima više samouprave nego što će je Hrvatska imati po ovom nacrtu Ustava, i da su Hrvatska i Slavonija imale više samostalnosti i političke delatnosti do sada nego što će ih imati po nacrtu ovoga Ustava. Po ovom nacrtu Ustava, gospodo, i Hrvati i Slovenci dobijaju mnogo više prava, istinskih prava, nego što su ih oni do sada imali i u Hrvatskoj i u Slavoniji i u Slovenačkoj. Po ovome nacrtu Ustava, Hrvatska će u opštinama biti potpun apsolutni gospodar. Sva rešenja od opštine zavisiće samo od njih i neće tu biti ni komesara redovnih, ni komesara vanrednih. Tako isto u kotarima, tako isto u oblasti, biće gradjani potpuni gospodari svega onoga, o čemu kotari, odnosno oblasti imaju da rešavaju. Pa, gospodo, od tih istih gradjana Hrvata i Slovenaca zavisiće, kako će oni

biti predstavljeni u Narodnoj Skupštini i u Vladi. Oni posredstvom opšteg prava glasa i tajnim načinom biranja poslanika moći će u Skupštinu da pošlju prave, istinske, verne predstavnike hrvatskog i slovenačkog naroda. I od umešnosti tih poslanika zavisiće, kako će oni umeti tu u Skupštini da iznose njihove tegobe, njihove nezgode i njihove nevolje, i kako će oni umeti da brane njihova prava u Narodnoj Skupštini. Od političkog takta i od državničke uvidjavnosti tih poslanika zavisiće, kako će oni biti zastupljeni i u centralnoj vladi, u kojoj oni nikada nisu mogli biti zastupljeni u Madžarskoj. (Živo odobravanje.) I ja hoću i ovom prilikom da podvučem, da je u jednom momentu bilo u ovoj centralnoj vladi 5 Hrvata: g. Trumbić na čelu spoljne politike, g. Šurmin, g. Kovačevič, g. Drinković i g. Krnic; da je bilo 3 Slovenca: g. Korošec na čelu celokupne saobraćajne politike, g. Roškar i g. Fran Jankovič na čelu ministarstva vera; da su bila dva Srbina iz bivše Ugarske: gg. Peleš i Miletič i da je bilo svega nas sedam Srbijanaca u tome kabinetu. 1 to, gospodo, ne treba zaboraviti, da je to bilo u onim prilikama, kad je srbijanska vlada bila ukinuta, kad mi ovde, u Srbiji, posle svih onih nesreća i opustošenja koja smo pretrpeli, nismo imali našu srbijansku vladu, a Hrvati su imali svoju hrvatsku vladu i Slovenci svoju slovenačku vladu, pa je ipak u kabinetu bilo pet Hrvata, tri Slovenca, dva Srbina iz bivše Ugarske i nas svega sedam Srbijanaca. Kad stoji takva situacija, i kad po Ustavu zavisi od političkog takta i državničke uvidjavnosti predstavnika Hrvata i Slovenaca, da mogu u istoj srazmeri biti zastupljeni u vladi, onda se ja sa čudjenjem pitam: kako nas može g. Laginja da upućuje na Tirol i na ona prava koja je Hrvatska imala pod Madžarskom?! A neću propustiti da ovde kažem, da su i g. Korošec i g. Trumbić dolazili u ozbiljnu kombinaciju da budu predsednici vlade. G. Trumbić se iz Pariza depešom od toga ogradio, da se ne uzima u kombinaciju, zbog izvesnih važnih poslova, koje je tamo imao da svrši. (Glas: I Smodlaka je bio u kombinaciji!) 1 Smodlaka je, gospodo, takodje dolazio u ozbiljnu kombinaciju za predsednika vlade. Pa kad imate, gospodo, takvu jednu situaciju, onda davati onakve izjave, ja, pravo da vam kažem, ne mogu to da razumem. Ja mogu samo to da kažem, i da završim svoju reč time, da će Vlada biti uvek spravedljiva spram sviju stranaka, u koliko to od nje zavisi, i da će gledati i dalje da izlazi što je moguće više na susret svima strankama, kako bi ovaj Ustav bio što potpunije i što savršenije zajedničko delo. Toliko sam imao da kažem. Predsednik D-r M. Ninčić: Posle ovih izjava, da predjemo, gospodo, na posao. Prvo bi trebalo da se razgovorimo o načinu rada u Ustavnom Odboru sada, povodom ovih amandmana. Vi se sećate, da smo se odmah prve sednice Ustavnog Odbora sporazumeli, da će dok Ustavni Odbor drukčije ne reši, važiti po analogiji Poslovnik za Ustavotvornu Skupštinu. Mi smo od toga Poslovnika u mnogim slučajevima odstupali. Tako smo, n.pr., odstupili i resili da diskutujemo po članovima, a ne po odeljcima. Sad imamo jedan nov posao. Imamo da rešavamo o amandmanima. Ogromna većina tih amandmana bila je već pred Ustavnim Odborom. 0 njima smo mi diskutovali, i doista diskutovalo se veoma opširno, diskusija je bila svestrana, i tek na osnovi te svestrane diskusije, donosili smo svoja rešenja. Nemogućno je zamisliti, da se povodom tih istih predloga ista diskusija ponovo vodi. To bi značilo voditi opstrukciju prema ustavnom predlogu. Nema sumnje da niko od vas to ne želi. Stoga bih ja predložio, da mi, u pogledu sadašnjeg načina postupanja prema amandmanima, usvojimo ovaj postupak: Da zadržimo i 7*