Ritam

PEGAZ OD STIROPORA

Novi countrij: Desperadosi ćelcaju voz

Drvent gradovi, izgubljeni u prostranstvima Novog Sveta, ameba nove civilizacije, kako ih je nazivao Anre’ Bazin, imali su svoju uziku. Bila je to muzika doseljenika, koji su „loveći dugu’' i tražeći ispunjenje svojih malih snova i vehkih nada, prešli okean i na novootkrivenom kontinentu pokušali da ostsvare san o porodičnoj sreći. U džinovskom kulturološkom kazanu, ispod kojeg je gorela žestoka vatra Ijudskih nada i snova, kuvali su se običaji, norme, shvatanja, mitovi, legende i muzika raznih naroda. Kao jedan od najlepših produkata tog „melting pot”-a rođena je country muzika. Jednostavna i konzervativna, u najpozitivnijem značenju tih reči, country muzika je čuvar uspomena, spomenar i podsetnik na nevinost, iskrenost i čednost izgubljenu u lagumima života. BNaveći se bazičnim i prozaičnim stvarima, dajući im poetski obol, country muzika je ispunjavala svoju plemenitu dužnost čuvala tradicije, podsecala na krhkost i jednostavnost „Ijudskog materijala” i od turobne i dosadne svakodnevice činila šareni kaleidoskop emocija, događaja, uspomena i nađa svakog pojedinačnog i svih zajedno. Ta jednostavna muzika, pravolinijskih osećanja, direktna do bola i grča, ~bez sarkazma”, kako kaže jedan Bogdanovičev filmski junak, i ostalih emotivnih „uvmuća”, kpja je u trivijalnosti i banalnosti svakodnevice pronašla suštinu lepote življenja, dovela je do obrazovanja jednog posebnog соипђгу svetonazora. „Novi country” je sintagma koju često upotrebljavaju rock kritičari. Ponekad se koriste i termini ~Westem Beat” i >r New traditionahsm”. Ovim terminima rock kritičari određuju neke promene koje su, se evidentno, đesile u oblasti country muzike. Niko, međutim, nije definisao, sadržaj ovih pojmova ni ođredio granice pojava na koje se odnose. Jedinu đecidiranu tvrdnju u vezi početka novog contxy izrekao je Allen Jones, glavm i ođgovomi uređnik ~Melody Makem”—a, pišući recenziju za debi solo album Jimmie Dale Gilmore-a „Fair & Square , Jones je rekao da se istoimeni prvi album Joe Ely—ja može prihvatiti kao prva ploča novog country-a (interesantno je reci da je o mot Ely-eve ploče radio čovek sa najsrpskijim °d svih prezimena Paul Miloshevich). Mišljenja smo, međutim, da bismo bolje sagledali sve inovacije i transfiguracije u okviru country muzike ako bi kao prvi album Novog Country-ja prihvatili ploču Guya Clarka „Old N0.1.” iz 1975. godine. Za potrebe ovog teksta definisaćemo Novi country promenom pozicije country umetmika u odnosu na „osnovno iskustvo”. Klasični country majstori, tvorci country svetonazora, su od elemenata sopstvenog iskustva, „Činjenica život” i Lucidnim opservacija svakodnevice, indikativnim putem,

gradih fiktrvnu country realnost. Taj mitski prostor naseljavale su individue sa „suncem u očima” i nadom u srcu koji su udarce sudbine podnosih sa mnogo dostojanstva. Zagleđani u daleke horizonte, u potrazi za srećom, akteri country napeva su od banalnosti Ijubavnih jada i rutine svakodnevnog življenja i bežali u nadnaravni svet čistih emocija, iskrenih suza i poštenih interpesonalnih relacija... Iz tako stvorenog fiktivnog country univerzuma, muzičari koje svrstavamo u Novi country, dedukcijom su stvarah svoje pesme koje više nisu pevale o stvamosti već o jednom imaginamom svetu nadrealnih junara i artificijelnih svojstava. Na taj način su majstori Novog country-ja gradili FIKTIVNU COUNTRY STVARNOST DRUGOG REDA, sastavljenu od priča, sudbina i junaka koji su artificijelni i рге su simbol nego stvamost. Zbog toga Novi country nije samo oblik populame muzike, mađa je i to, već jedan mnogo dublji i složeniji stav prema čoveku, njegovoj sudbini i drami življenja. Ploče Jimmie Dale Gilmore i Lyle Lovetta bi bile najbolja potvrda ovihtvrđnji. Radi bolje preglednosti i za potrebe ovog teksta pođehćemo oblast Novog countru-a u dva dela: teksaški, koji ćemo nazvati „svetlosti Lubbocka” (Lubbock Lights”) i nešvilski pod imenom „Nešvilski horizonti” (Nashvihe Skyline). SVETLOSTI LUBBOCKA Robert Forster, austrahjski rocker, evropskog rafinmana i američkog senzibihteta, je u pesmi ,Ј)еаг Black Dream”, sa njegovog debi solo albuma „Danger In The Past”, definisao ulltimativni rock situaciju devedesetih: ,Д«lу love and I sit in the bed in the dark/Wondering Who sings better in the darlrils it Townes Van 2iandt/or is it Guy Clark”. Zašto je ovo kijučna fin de siecle rock situacija drugom prilikom. Sada nas zanimajku dvojica plemenitih teksaških džentlmena čija se imena spominju o ovim stihovima. Van Zandt i Clark su personifikacija svih etičkih, estetslđh, filosofskih i egzistencijalnih postulata country svetonazora. Njihove pesme su auditivni spomenici svima vagabundima, desperadossima, Ijudima slomljenog srca, posmulim đevojkama, ostarelim herojima, kokji su davno zaboravili gde je granica između uspomena i realnosti. Remek-delom „Old N0.1.” (RCA) iz 1975. godine Guy Clark je stupio na country scenu. Ova ploča od tada sija kao svetionik ukazujući na put kojim country muzika treba đa se kreće. Neprertenciozni tradicionalizam, protkan toplim emocxijama i profinjenim humorom, panoptikum neobičnih, istovremeno stvamih i metaforičnih likova, priče koje asociraju

48