RTV Teorija i praksa

čistog viđenja, verbalnim tumačenjem ili praktičnim odzivom. Činjenica je događaj onakav kako ga mi vidimo ili kako bismo ga videli da se pred nama zbio. Činjenica je nešto na šta se jedna propozicija da primeniti; a propozicija koja se ne da primeniti ni na koji događaj niti događaje jeste neistinita”' e . Ako prihvatimo to opšte određenje pojma činjenice, tada ostaje da se za informativnu činjenicu kaže da je to - u mediju diskurzivne (odnosno, prezentaciono-ikoničke) simboličke prakse objektivizirana logičko-intelektualna formulacija događaja koji se zbio ili se tek dogada. Ukoliko je reč o događaju u toku, o zbivanju koje se tek zgušnjava u događaj onda se umesto „informativne činjenice” kao simboličko-značenjskoj zameni za empirijski verifikovano saznanje o događaju, rađa poruka čije je informativno jezgro zasnovano na delimično proverljivim činjenicama; u tom siučaju predmet činjeničke obrade postaju samo aspekti događaja odnosno predmetno-čulne manifestacije preko kojih se događaj več obelodanio kao realna datost Informativne činjenice su u tom smislu osnov svih realnih anticipacija kojima se razrešavaju Ijudske dileme u pogiedu opredeljivanja u krajnje sioženim i neizvesnim slučajevima. U tom smislu i govorima o poruci kao konkretnoj i aktuelnoj informaciji, imajući u vidu baš okolnosti da se porukom - njenom simboličkom organizacijom posreduju saznanja ili informativne činjenice bez kojih se događaj ne bi mogao osvetliti ni sa stanovišta njegove empirijske datosti, ni iz ugla njegovih perspektiva. Informativnom činjenicom se posreduju samo „empirijski pronađena” i u odnosu na do tada poznata još neafirmisana novostečena Ijudska iskustva. U tom smislu se i može reći da je tom novostečenom saznanju odgovarajuća čulno-materijalna datost u strukturi društvenog zbivanja upravo jezgro dogadaja, a u našem slučaju predmet informativnih činjenica. Otuda se ta datost ne može, pre nego što je simbolički posredujemo u obliku informativnih činjenica, komunikativno saopštiti kao u Ijudskoj praksi novo spoznato iskustvo. Preko informativnih činjenica se, dakle, simbolički transponuju ta u praksi svakodnevnog života novostečena saznanja na temelju kojih se informisani pojedinci ili grupe orijentišu u akciji. Prema tome, ukoliko informativna činjenica predstavlja simboličko-značenjsku nadgradnju nad empirijski i čuino verifikovanim faktorima koja u opštoj konfiguraciji događaja predstavljaju podlogu novostečenog iskustva, onda je sve drugo u strukturi događaja empirijski več iskušano i predstavlja

18 Ibidem, str. 374.

154