RTV Teorija i praksa

naselja nije se bitno promenio ali se izrazito menjao broj stanovnika u njima a uz to i oznaka tipa naselja. Mnoga naselja su od seoskih prerasla u mešovita pa i gradska a mnoga naselja mešovitog tipa poprimila su obeležja gradskih naselja. U SFRJ ima oko 500 gradskih, 3.000 naselja mešovitog tipa i oko 24.000 seoskih naselja u kojima živi približno 10 miliona stanovnika. Tri miliona Ijudi živi u devet naših gradova sa preko sto hiljada stanovnika. Največi među njima je Beograd u čijih je 16 opština, prema popisu od 1971. godine, živelo preko milion i dve stotine hiljada žitelja. Sada se taj broj popeo na milion i četiri stotine hiljada. Beograd je istovremeno i jedan od najprivlačnijih ciljeva migranata pa se u nekim posleratnim godinama u njega doseljavalo i preko 30.000 Ijudi godišnje. Maksimum doseljavanja u toku jedne godine dostignut je 1970. kada se doselilo više od 36.000 Ijudi iz različitih krajeva. Podaci dati u Tabeli 1. pokazuju da manje od 40% na širem području odnosno manje od 1/3 na užem području Beograda spada u autohtnono stanovništvo i decu doseljenika koja su rođena u Beogradu. Između 51% (šire područje) i 62% (uže područje) pripada migrantima koji su se selili na duža rastojanja. Samo od 6% (uže područje) do 10% (šire područje) spađa u lokalne tipove migracije. 2 Migranti u Beogradu su iz svih krajeva zemlje ali najviše ih je iz najbližih krajeva (npr. Šumadije oko 10%, što je najveći iznos iz demografskih rejona II stupnja). Neki od njih pripadaju tradicionalnim pravcima migracije ka Beogradu iz udaljenijih krajeva (npr. Crne Gore - oko 2%)! Distribucija doseljenika po republikama odakle su se doselili relativno je konstantna mada postepeno opada udeo doseljenika iz Hrvatske, Makedonije i Slovenije a raste iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, 3 U Tabeli 2. daju se podaci o vremenskim intervalima doseljavanja u Beograd i tipu naselja, odnosno poslednjem mestu boravka u kojem je migrant živeo pre sadašnjeg boravišta u Beogradu. Izvesna odstupanja od ovih podataka iz popisa 1971. godine moguča su zbog uticaja mortalitetne komponente i ponovnog preseljavanja, ali to je za ovo razmatranje od manjeg značaja. Na šire područje Beograda najveći broj doselio se iz seoskog i gradskog tipa naselja (27% do 28%) a

2 „Stanovništvo Beograda, popis 31. mart 1971", Gradski zavod za statistiku, Beograd, 1975, str. LIX

3 Isto, str. LVIII-LIX

179