RTV Teorija i praksa

ро sebi). Vjerovatno će i TV Beograd i TV Zagreb planirati izvjestan rast obima vlastite produkcije, pa če problem ulaska iz drugih studija u njihove sheme (i obratno) biti još složeniji. Time će društvenost - samoupravna socijalistička društvenost funkcije televizije, koja sadrži i zadatak da razvija socijalističko zajedništvo naroda i narodnosti Jugoslavije, biti još više otežana. Ovoj prilično realnoj pretpostavci može se suprotstaviti povećanje dnevnog trajanja programa - cjelovitije osvajanje jutra i prijepodneva i, što je takođe aktuelno, stvaranje još jedne, tzv. treće mreže na pojedinim ili na područjima svih televizija, čime bi se ovaj kana! društvene komunikacije znatno proširio. Ali, tu se, zapravo, zatvara krug. Ponovo dolazimo do čovjeka, njegovih stvarnih, realnih potreba i mogućnosti koje mu se ostavljaju za Ijudskost i društvenost Tendencija ovakvog kretanja ima jednu veoma važnu reprodukciju. To je - cijena televizije. Radio-televizijska pretplata (u kojoj dominira dio za televiziju) u nas nije mala, bez obzira na to što učešče te pretplate u ličnom dohotku opada. Ekstenzivan razvoj, ekspanzija kojoj ničim nije određena granica, neprekidno nas, međutim, dovode u poziciju da tu pretplatu povečavamo i da se, što se več ozbiljno najavljuje, traže drugi stalni izvori prihoda za razvoj. Nije pitanje samo u tome da li naši nacionalni dohoci to mogu izdržavati i dokle to mogu izdržavati, nego u tome - da li nam je to potrebno, da li se tako mora? Prije odgovora na ovo pitanje, moramo se vratiti na početak, na pitanje građanskog nasljeđa u poimanju televizije kao medija i njenog produkta kao sredstva za ostvarivanje profita. Neće, pri tome, biti na odmet da se prisjetimo Holzerove razrađe i definisanja funkcija masovnog komuniciranja u kapitalističkim društveno-ekonomskim odnosima. On kaže; „Dosad ocrtano institucionalizovanje masovne komunikacije predstavlja društveno-organizacijski odgovor na specifične probleme sustavne i socijalne integracije. probleme koji obilježuju kapitalistički način proizvodnje u uvjetima državnog monopolizma. 1) Funkcija masovnog komuniciranja u neposrednom obrtanju kapitala zatječe se u relaciji prema sustavno nužnom „kapitaliziranju” po mogućnosti svih djelatnosti i područja društva. 2) Funkcija masovnog komuniciranja u cirkuliranju roba odgovara nuždi da se neprestano aktiviraju robno-novčani