RTV Teorija i praksa
zatvaraju jedan ргеша drugom i da stvaraju „svoje atare”. Ni reklame, ni oglasi ne mogu biti razlogom za to, jer „prodajom vremena i prostora”, odnosno „proizvodnjom” ekonomsko-propagandnih poruka, televizija u nas ostvaruje neznatan dio ukupnog prihoda - 5 do 10%. Kao i sve organizacije udruženog rada u nas, tako i organizacije udmženog rada televizije u ovom času planiraju razvoj za narednih 5 (ili više) godina. Planiranje razvoja programa (po obimu i strukturi), proizvodnih i emisionih kapaciteta, veza i mreža, podrazumjeva samoupravni socijalistički kontekst u kojem je sadržano i dalje podruštvljavanje funkcije medija. Pri tome se, po pravilu misli na društveni uticaj na konstituisanje programske politike ili politike programa i njihovo ostvarivanje, u čemu su do sada postignuti značajni rezultati. Ali, ovaj stupanj razvijenosti televizije u SFRJ u cjelini zahtijeva da se sada u pristupu planiranju ocijene i problemi društvenosti ovog medija u nas, mogući stepen njegove korespondentnosti sa karakterom i ciljevima društva, sa čovječnošču društva i društvenošču čovjeka. Pored ostalih, to su i ova pitanja: 1. televizija i čovjek: međusobni odnos i međusobne pozicije; međusobna svrhovitost; 2. televizija i druga sredstva tzv. masovnog komuniciranja; komplementarnost funkcija i usklađivanje razvoja; dalje mogućnosti televizije i mjesto ovih drugih medija - mjesto u društvu i u čovjekovu životu; 3. televizija i drugi mediji stvaranja i iskazivanja duhovnog stvaralaštva - pozicija televizije i njene mogućnosti u tim sferama i problem pluralizma izvora razvijanja čovjekove čuvstvenosti i spoznaja; 4. funkcija televizijskog sistema SFRJ u ostvarivanju samoupravnog jedinstva komunikacionog područja zemlje; njene zadaće i mogučnosti u obavještavanju radnih Ijudi i građana „о cjelini zbivanja u zemlji”... Ovo su neka, možda i ne najvažnija pitanja društvenosti televizije u nas kao komunikacijskog medija i sredstva informisanja. Prva tri su već postavljena u građanskim društvima, traženi su i davani odgovori na njih u granicama tih društava. Ti odgovori sadržavaju i neke gotovo univerzalne vrijednosti i ocjene, no puni Ijudski odgovor na njih u našem društvu može dati samo naša televizija. Ona je to, kao što je naprijed rečeno, i dužna, jer su to pitanja samog društva, pitanja njegove i njene klasne određenosti. Opterečena
59