RTV Teorija i praksa

26,1% prati TV program na mađarskom jeziku. Ovakva praćenost može se oceniti kao relativno visoka. To se može objasniti u prvom redu time što su pripadnici ove grupe u dosta čestom kontaktu sa mađarskim jezikom zbog čega je realno pretpostaviti da oni znaju mađarski (bar u onolikoj meri koja im omogućava pračenje sredstava javnog informisanja na mađarskom jeziku). Prema podacima iz Barometra program radija na mađarskom jeziku prati veoma mali broj Srba, Hrvata, Crnogoraca i Muslimana (svega 0,3%), dok program televizije na mađarskom jeziku prati nešto veći broj (1,2%). Posebno istraživanje čiji je cilj bio - između ostalog - i da se ispita doprinos programa Radio-Novog Sada učenju i usavršavanju jezika na kojima se emituje program Radio-Novog Sada B , pokazalo je da programe Radio-Novog Sada na mađarskom jeziku redovno sluša 0,4% a povremeno 6,5% ispitanika srpske, hrvatske, crnogorske i muslimanske nacionalnosti 9 . Očito je da postoji visok stepen sličnosti između podataka dobijenih ovim istraživanjem i podataka Birometra (0,4% redovnih slušalaca prema 0,3% slušalaca iz Barometra). Kako Barometar ne daje podatke o povremenom praćenju programa radija, ova je sličnost - s obzirom na različitost uzorka istraživanja Đ. Popovića i istraživanja Barometar veoma značajna. lako se broj pripadnika grupe M koji prate programe radija i televizije na mađarskom jeziku i broj ispitanika Barometra koji prate iste te programe razlikuje (prvih ima više nego drugih), i jednima i drugima zajedničko je da znatno više prate televiziju nego radio. Televizija kao medij je za njih, dakle, atraktivnija nego radio. U ovome verovatno značajnu ulogu igraju karakteristike radija i televizije kao medija. Radio je auditivni medij koji svoje poruke prenosi isključivo putem zvuka, koji „akustičnim postupcima konstruiše viziju konkretnog”. lo Osim toga, prema mnogim istraživanjima radio je danas „zvučna zavesa” za niz aktivnosti ll , što znači ida ga

8 Đorđije Popović, Slušaoci o programußadio-NovogSada na srpskohrvatskorn jeziku, Novi Sad 1977; o zadacima i ciljevima ovog istraživanja videti str. 12-13. 9 Đ. Popović, ibid., str. 35. 10 Žan Kaznev,Sociologija radio-televizije, Beograd, 1976. " O ovome više u; dr Dragomir Pantić, Efekti delovanja Radio-televizije Novi Sad гш kulturnu afirmaci/u i saradnju rmroda i narodnosti uSAPV (projekat; „Uloga Radio-televizije Novi Sad u razvoju kultura naroda i narodnosti Vojvodi'ne”), Novi Sad 1979 (interna publikacija Odeljenja za istraživanje programa i auditorijuma Radio-televizije Novi Sad), - naročito str. 9-11.

131