RTV Teorija i praksa

8 Slobodan Canić: „Noćni program Radio-Beograda, Ispitivanje aktivnih sluialaca”, Rezuitati istraiivanja br. 15, Radio-televizija Beograd, Centar za istraiivanje programa i auditorijuma, Decembar 1979.

strukturi i odvijanju nočnog programa. Kada nema jutarnje ožurbanosti ili večernje zauzetostij prilozi če se šire razviti, događaj če se i rasplinutije ispričati. Svakidašnji govor, neposrednost, čak časkanje, dobija veću važnost od preciznih formulacija. Ipak, ovakav pristup uvek podrazumeva i opasnost üblažavanja programskog kriterija, uz stalno preispitivanje sadržinsko-tematskih okvira koji imaju naročito značenje i zanimljivost u noćnom programu. Labavija struktura dozvoljava raznovrsnije i neposrednije intervencije, prirodnije odvijanje i uključivanje, ali to nije najbitniji uslov da bi se održao povoljan odnos auditorija. Kako pokazuju istraživanja, veliki deo slušaiaca prati program u prvim satima posle ponoči, manji se kasnije uključuje. Njihovo pračenje ima izvesnu dinamiku, uz prekide, uslovnosti pažnje, raspoloženja i prilika. Svaka podela auditorija prema uslovima, mestu i načinu pračenja već postavlja i pitanje o značenju ovih podela za koncepciju nočnog programa koja bi relativno dosledno odgovorila potrebama slušalaca, podrazumevajuči kako izbor, tako i usmerenost sadržaja, pa i strukturisanje sheme, preciznije utvrđivanje i striktnije pridržavanje termina pojedinih priloga i tematskih ceiina. U ispitivanju slušalaca koji su se pismom ili telefonom javljali Noćnom programu Radio-Beograda uočeni su neki elementi ponašanja i odnosa koji se nesumnjivo, možda samo u drukčijim razmerama, javljaju i u čitavom auditorijrf. Tako se među ispitanicima jasnije razlikuju podgrupe ргеша mestu i uslovima slušanja nočnog programa. Podjednako kod kuće i na poslu, na primer, noću radio sluša 22%, pretežno kod kuće 42% i na radnom mestu - 33% ispitanika. Dok polovina noćni

164