RTV Teorija i praksa

7 Pored prvog dela knjige Doljia, konsultovati: R.Grina (R.Green) Pisanje za televizi j u (T elevisi on wri ti ng) New Vork, Harper, 1952; Franka V.Vedsvorta (Franc W. Wadsworth), Studija o televizijskoj drami (A study of television drama); TV komade Pedija Čajevskog{the TV plays of Paddy Chayefski), Berkeley et Los Angeles, „The Quarterly of film, radio and TV”, University of California Press, 1955: Erik Barnow sa kolumbijskoy univerziteta, Televizi/ski pisac (The television writer), New Vork, Hill and VVang, 1962. Isto tako je korisno pročitati delo teoretičara slike Danijelaßurstena (Boorstin), Slika - šta se dogodilo sa civilizacijom?, koju је na francuski prevela Žanin Klod (Jeanine Claude), Paris, Julliard, 1965. 8 )r Prix Italia” 1969 (režija Andre Fransoa). 9 Predstavljen na francuskom skupu u Montrealu (1969. Nagrada Žorž Sadul). C.F. Serge, SERROR, Televizijsko izražavanje (L’expression tčlćvisuelle), memoire d’I.D.H.E.C., 1967

jedinstva, što će posle škole Čajevski ilustrovati služba odgovorna za pokret Bit-Šomon uFrancuskoj, kao i pravac koji je umeo da u BBC okupi prvu školu pisaca. Zaista bi moglo mnogo toga da se kaže o tom prvom istraživanju u Sjedinjenim Američkim Državama, o jedinstvu preko raznolikosti autora, reditelja ili stilova. Činilo se da je rasipanje več postalo največi neprijatelj malog ekrana. 7 Među „klasicima” tog doba, čija uspomena ostaje, treba navesti; Marti, Usred noći Čajevskog, Sako i Vanceti Redžinalda Rouza, itd. Na kraju se dramsld žanr regeneriše u kontaktu sa dokumentarnim, kao što to pokazuju podnaslovi; ~new documentary”, „factual film”, ~documentary fiction”... Kao što ćemo viđeti, francuska škola televizija-istina, i pisanje kroz slike, unaprediče preduzeto istraživanje i omogučiti da se imenima Pedi Čajevskog i Redžinalda Rouza pridodaju imena Morisa Kazneva (Maurice Cazeneuve), Žaka Krijea (]acques Krier) sa Rastankom 8 i Tvornica, jedan dan, Mišela Polaka (Michel Polac) sa Sin jedinac 9. FRANCUSKA DRAMATURGIJA USLOVI, SREDSTVA, INSTRUMENTI Jedinstvo škole Bit-Šomon, koja je hronološki delovala posle škole zvane Čajevski, još je vidljivija. Ono se ispoljava u četiri aspekta: jedinstvo pravca, jedinstvo mish, jedinstvo sredstava, jedinstvo postavke, Treba pomenuti da to jedinstvo u početku nije bilo ni književnog reda, ni podvrgavanje umetničkom, kao što je to slučaj kod većine pokreta. Značajan pokret lo škole Bit-Šomon, koji je proizvodio oko sto do sto pedeset drama

124