RTV Teorija i praksa

Dragan Milinković

BIO - BIBLIOGRAFIJA

Herbert Maršal Makluan (Herbert Marshall McLuhan) je roden 21. jula 1911. godine u Edmontonu, glavnom gradu anglofonske kanadske federalne države Alberta. Na Univerzitetu Manitoba započinje tehničke studije, koje iznenada prekida na polovini, i završava sa diplomom engleske književnosti 1934. godine. Negde u dvadeset petoj godini života okreće se religiji i ta odluka će imati diskretan ali i značajan uticaj na celokupno njegovo delo. U elizabetanskom periodu nastavlja književne studije na Univerzitetu u Kembridžu, gde doktorira 1942. godine. U međuvremenu, predaje na nekoliko američkih univerziteta. Tu se sreo sa novom kulturom i imao, kako je kasnije zabeležio, dosta teškoća u prvim kontaktima. „Могао sam se okrenuti punira licem mladim Amerikancima koje nisam mogao razumeti, osetivši neodoljivu potrebu da ih upoznam, da upoznam njihovu kulturu da bi ih mogao razumeti i da bi oni mene razumeli.” U toku boravka na Univerzitetu u Sen Luisu, upoznao je pisca Persija Levisa (Регсу Wyndham Lewis), koji ga ohrabruje da izađe iz okvira akademske rutine i posveti se proučavanju sadašnjice. Svoje prvo značafTiije delo Mehanička nevesta (The Mecanical Bride) objavljuje 1951. godine. To je knjiga u kojoj, ne bez humora, analizira aspekte sadašnjosti industrijskog čoveka. Gotovo neprimečena od čitalačke publike, ova knjiga mu donosi stipendiju za kulturu i komunikacije, iz Fordove fondacije. To rau oraogućava da sa grupom prijatelja osnuje neorealistički časopis „Istraživanja”, koji između 1953. i 1959. okuplja

mnoge istraživače čiji su radovi prikupljeni i objavljeni u više tomova između 1964. i 1973. godine. U toku svog profesorovanja na koledžu Sen Majkl pri Univerzitetu u Torontu, sasvim slučajno, Makluan otkriva da je Herold Ajnis (Harold Innis), istoričar sa solidnom reputadjom u univerzitetskim krugovima, uključio Mehaničku nevestu u izuzetno selektivnu bibliografiju namenjenu njegovim studentima. Zaintrigiran tim interesovanjem za knjigu koja nije uopšte imala akademsku namenu, Makluan počinje da pomno proučava Ajnisova dela. To je početak nove orijentadje njegove misli, koji će imati za posledicu Gutenbergovu galaksiju 1962. i Poznavanje opštila dve godine kasnije. Ova druga knjiga je rezultat istraživanja o značaju novih medija, obavljenog između 1959. i 1960. godine za račun Ministarstva zdravlja i obrazovanja SAD. Već uveliko poznat po svojim polemičnim stavovima, Makluan 1965. osniva na Univerzitetu u Torontu „Centar za kulturu i tehnologiju”, kojim rukovodi sve do svoje smrti poslednjeg dana prošle godine. Iz tog Centra su izašli mnogi radovi, od kojih su neki navedeni u bibliografiji koja sledi. Među njima je i poslednja Makluanova knjiga objavljena u saradnji sa jednim inženjerom, Beringtonom Nevitom (Barrington Nevitt) Uzmi danas (Take Today; the Executive as Drop-out), u kojoj se analizira osnovna struktura revolucije informacija. Maršal Makluan je čovek koji je veoma mnogo radio. Iscrpnija bibliografija njegovog rada mogla bi biti predmet

78