RTV Teorija i praksa

Маја Milenković

KUDA SA NOVINARSKO-SPIKERSKOM SREDNJOŠKOLSKOM GENERACIJOM?

Počela je nova školska godina i opet se suočavamo sa problemima upisa u srednje škole i na fakultete. Više nego ikad postajemo svesni da na relaciji srednje-visoko obrazovanje nešto nije u redu. Usmereno obrazovanje je unelo još veću pometnju među roditelje, nastavnike i đake. Niko nije zadovoljan, a zajednički jezik se teško nalazi. Svedoci smo neracionalnog odnosa pojeđinac-društvo prema rešavanju problema generadjske smene. Smatra se đa bi jednu trećinu generacije trebalo usmeravati ka nastavljanju školovanja. Ove godine u Srbiji deset hiljada učenika čini jednu trećinu generacije koja završava srednju školu, a mesta na fakultetima u Srbiji ima za četrdeset osara hiljada redovnih i vanrednih studenata. U Beogradu trinaest hiljada mladiča i devojaka završilo je srednju usmerenu školu, a oko 80% svršenih usmerenjaka zakucače na vrata fakulteta. Tako dolazi đo hiperprođukdje visoko obrazovanog kadra, što sigurno nije u interesu mlade generacije. „Glad” srednjoškolaca za daljim obrazovanjem imaće za posledicu 175% više upisanih na fakultete i više škole od potreba društva. Zanimanja koja nude realne izglede za zaposlenje, koja uz to upućuju na fakultete čija dipioma takođe garantuje brzo nalaženje posla, ne privlače učenike. Ona druga, рге svega struka kulture i informisaja, kao da imaju magičnu moć. To su zanimanja zastupljena u bivšim gimnazijama i ona su većinom priprema za studije. A đaci če se kloniti proizvodnih zanimanja sve dok jedan knjigovođa, bilo gde on radio, bude zarađivao više od

metalostrugara. Ništa ne smeta što mladi novinari godinama čekaju posao. Novinarski smer je jedan ođ najpopularnijih među mladima. Prema podacima Republičkog zavoda za unapređenje vaspitanja i obrazovanja, školske 1980/81. godine planirano je za upis 1 812 učenika novinarskog smera u Srbiji, upisano je 1 857, dok je za školsku 1981/82. planirano 1 774 učenika, prijavljeno je 1 753 a upisano 1 675 (posle prvog upisnog гока). Mnoge škole u Srbiji nemaju odgovarajuće uslove za ovaj smer: nestručnost profesora, nemogućnost prakse, nedostatak udžbenika itd. Ni u jednom samoupravnom aktu o zapošljavanju ovih kadrova u informativnim glasilima nema odredbe po kojoj bi se za novinara mogao primiti svršeni srednjoškolac, osim pod izuzetnim uslovima. Prednost-imaju mnogobrojniji, sa fakultetskim obrazovanjem. Pa kuda onda s tim diplomiranim novinarima? Usmerena škola tako nije uspela da svoje đake uvede u konkurse, iako joj je cilj da se mlađa srednjoškolska generacija zaposli Iz razgovora sa đacima saznali smo da su razočarani opštim znanjem koje su stekli i smatraju da je mali fond časova iz opštih predmeta. Svetlana Mančić, koja je ove godine završila novinarski smer u bivšoj Prvoj beogradskoj gimnaziji „Moša Pijađe” pita se zašto još četiri godine da gubi vreme na Fakultetu političkih 'nauka, kad ona i njeni drugovi znaju bolje da napišu vest od mnogih novinara pripravnika. Svakako da

88