RTV Teorija i praksa

Obrnuto. опо što danas nazivamo društvom informadja upravo se karaktcri.šc akccntom koji ono stavlja, ako ne na nestabilnost, makar па ne stabilno. na pokretno. Stoga shvatamo da se teorije o supstanci progrcsivno pomcraju da bi ispitali komunikaciju, upravo medije koji sc neprcstano umnožavaju i postaju sveprisutni. Ako supstanca nije ncstala, kako bi mogli da govorimo o nečemu što prethodno nije dobilooblik? Manje se, međutim, radi o poreklu 19 nego o izvesnom trajanju konfiguracija unutar funkcionisanja ..modela" Našc dru.štvo. u akciji koju vodi i u prizoru kome se predaje, ima sve manjc poircbu za Bićem; tehnologija kojaje postala istovremeno njcn prioritclni cilj i njcn pokretač, ga se vrlo dobro lišava: nije li dovoljno da ono funkcioniše da bi postojalo? 2o Osim toga u iskušenju smo da se okrenemo ka presokratovcima, baš ka Dcmokritu za koga znamo đa je ostavio jedno delo koje je bar isto toliko važno kao i delo njegova dva slavna naslednika. Ali mi sc čini da interesantnost »modela« Demokrita leži па drugom mcstu. u činjenici da je Abderitanac prvi kojije postulisao da se stvari sastojc od atoma koji se spajaju zahvaljujući krctanju u praznom prostoru. To mcdutim. nije pre-nauka. osnovana ili ne o atomistici kao doprinos fizičkom poznavanju koje nameravam da signaliziram. Ono što mc pogada. to јс u кбјој је meri jedno takvo shvatanje pogodno za konfiguraciju takvc kakve praktikuju sadašnji mediji i u kojima su porukc napravljcnc схЈ mnoštva čipova. tj. od malih homogenih površina, ili bitova. tj. minimalnih jedinica informacije. Radi sc. d.aklc. manje o tome da se pozdravi Demokrit kao preteča modcrnc alomistike koliko o tome da se oda počasl onome koji je cpistcmolog mcdija pre pisma, uhvatio dckoncentrišuću korespondenciju izmedu kovitlaca eiektrona. a što na našim ekranima brzo uzima cblik: Vcsti. Kultura, Razonoda. ili. sa računarom. svc-gcncrišuće trcptanje jednog Curseura. Dve Dem,okntove misli umesto krajpjeg pitanja. Prva; ..Rcč je senka akcije“. Druga; ..Ništa postoji kao i nešto“. Takvi su, izgleda. putevi (ili glasovi.) kojima sc upuUla problematika našeg vremena koju egzemplarno ilustruje cvolucija umctnosti i medija. Ne postoji više sistem koji ne vodi

14 U skol.. liCkoj filoznliji. priroda ili bit jcilne stvari (NUIRI. 20 Sto nc implicira da tehnika, kao sto ic pokazao Hajdegcr. nctna »hit«. ali je lo sasvim drugi problcni.

134