RTV Teorija i praksa

Tako još, da uzrnemo jedan nedavni primer, slučaj urrmožavanja ili сору art, u kome umetnici, kao Pati Hil (Pati НШ) 17 , koriste kseroks mašinu ne više samo da bi umnožili dokumente, funkcionalna upotreba čemu ju je čovek potčinio,ve a izmisle oblike koji imaju umetničku snagu; takoje i sa računarom koji jedan Džon Kejž (John Cage) ili jedan Pjer Bulez (Pierre Boulez) ponekad tretiraju kao kompletnog muzičara. 18 Kada govorimo o umetnosti, moramo da konstatujemo da nismo uopšte napustili aristotelovsku shemu četiri uzroka: bronza (materijalni uzrok) se upućuje ka ideji statue (formalni uzrok), koju delanje skulptora (pokretački uzrok) upućuje sa svoje strane od bića u moći do bića u aktu kakvo je statua (fmalni uzrok). U naše doba, ne postoji nijedan primer umetničke kreacije koji se, zadržavajući nešto od te sheme, svodi na nju. Mediji, svi mediji, konstituišu peti uzrok, koji padam u iskušenje da nazovem meta-uzrok, u tom smislu da, s jedne strane, on obuhvata četiri uzroka koji se tradicionalno prizivaju; s druge, on prodire u svaki od njih do korena. Ujednom medijatizovanom društvu, kakvoje naše, megasistem se sve više i više podrazumeva i grešimo kada ga svodimo na instrument za prenos i difuziju. U stvari, on je u osnovi meta-realnosti koja je sve više i više, ne igrajući se rečima, medij-realnost. Medijatski uzrok nije dakle prost dodatak; on restrukturiše sheme koje imamo tendenciju da održimo u ime jedne humanističke prevaziđene kulture. On odgovara promenama našeg iskustva, što treba dobro nazvati tehno-kulturom koja je postala naš novi referentni okvir. Tako dolazimo do toga da se pitamo da li se naše doba potajno ne vraća na druge modele sem na one koji su tako dugo važili, naročito na one Platonove i Aristotelove. Teorije o biti i prirodi stvamosti koje su vekovima proizlazile od jednog ili drugog, izgleda da pripadaju jednom tipu društva čija se stabilnost smatrala kao prirodna osnova.

I 17 Cf. F. de Meredje (F. de Meredieu) „Pati Hil ili katalog magičnih predmeta" (Pati НШ ou lc catalogue des objets magiques), u: ..Art Press", br. 76, dec. 1983. str. 25. 118 Vidi lakodc Daniei Kos (Daniel Caux), Kompleksne mašine i kompleksnosl emocije (Machincs complexcs et complexite del'emotion). Jedni ciljaju da obogate muzički pojam koji već postoji, To je slučaj Fjera Buleza koji koristi numerički procesor zvuka 4x da bi dobio u realnom vremenu demultiplikaciju tonova u isto vreme magicnog i skoro prirodnog: 'uspcii Oilpovorr: koji tragom največih dela kompozitora povezuje koncepcijsku čvrstocu i emocionalnu gustinu" u: „Art Press". op. cit. str. 26.

133