RTV Teorija i praksa

Računari su napravili revoluciju u skoro svim aspektima rada u stanicama, počev od rukovođenja i administracije do tehnike, međusobne komunikacije, iuformativnog programa (Leon, 1988) itd.(Jedan primer bi mogao da bude Radio 2UE u Sidneju, Australija, koji se vodi na ,Dynatech Newstar". Ima 11 samostalnih terminala, tri štampača, tri linije za komunikacije, dva opšta ulazna birača, dva diska od 100 megabajta za sraeštanje podataka, kao i dve povratne veze sa stanicama u Melburnu i Kanberi. Brzina komunikacije sistema je 19 000 boda. Tri terminala su povezana prostorijama za proizvodnju vesti veličine telefonske kabine, a postoji i terminal u kabini za čitanje vesti. Drugi terminali su postavljeni za specijalizovane novinare.) Zaista, malo američkih radio-stanica nisu potpuno automatizovane zahvaljujući račuuarima ili satelitima. 2 Upotreba satelita za prenos radio-signala posebno je pogodna za zemlje koje zauzimaju veliko prostranstvo. Očigledan primer su Australija (uporedi npr. O'Brien, 1986), Kanada (uporedi Direct to-Home..., 1983) ili Sjedinjene Države (gdeje 85% radio-stanica koristilo satelitske antene 1985. za prijera nekih od više desetina

2 Sredinom sedamdesetih procenjeno je da je u SAD najmanje sedam od svih FM stanica automatizovano. Ovako je opisan način njihovog rada: „Sa kompjuterom i paketom sofistikovane opreme, stanica može da radi beskrajno bez Ijudskog učešća. Automatizovana stanica može da emituje muziku, a kompjuter bi uključivao reklame u određeno vreme. Ranije snimljeni komentari disk-džokeja če biti rasuti, a kompjuter če biti programiran da označi tačno vreme. Može da prikuplja vesli sa servisa mreže i druge „žive" programe. Tipičan komplet jedne automatizovane stanice uključuje i kompjuter sa memorijom; četiri ili više magnetofona za muziku; dva ili više kasetofona za reklame - džinglove i spolove - i interfejs za druge izvore vesti, programe sa mreže itd. Neke stanice koriste automatsku opremu za emitovanje rauzike, a imaju i kompjuler koji uključuje mikrofon disk-džokeja па 15 sekundi... dok drugi više vole da to već imaju snimljeno. Disk-džokej može da snimi ceo materijal za četvorosatnu smenu u 15 minuta, a greške se lako ispravljaju” (Fornatale, Mills, 1983: 143-144). Jedan od ekstremnih oblika tehnički moguče kompjuterizacije je korišeenje kompjuterizovanog glasa sintisajzera. U SAD Korporacija za digitalnu opremu nudi sinlisajzer DECtalk koji je kompatibilan sa bilo kojim uređajem ASCII, kao što je terminal ili linije za komunikacije, i odalle proizvodi glasni signal. Ima sedam ..različitih“ glasova koji mogu da se podese na različile brzine, od 120 do 300 reči u minutu.

39