RTV Teorija i praksa

Onome ko radio dramu za decu sluša povremeno, a tim više ako te emisije sluša staino - neće promaći da je tu reč o stvaralačkoj zahuktalosti koja uglavnom nije ni stereotipna, ni konvencionalna. raada je posredi proces podvrgnut neumitnim zakonima poštovanja rokova i strogih repertoarskih odrednica. Dramski program Radio Beograda za mališane prevashodno nastoji - a i uspeva u tome! - da savremenom detetu ponudi ono što je jedno od najupečatljivijih svojstava tog uzrasta: radoznalost, pronicljivost, obaveštenost, težnju da otprve usvoji osobenosti i suštastvo radio dramskog iziuza. A taj i takav izraz nije ništa drugo do govomo-zvučni otisak negdašnjih i današnjih svetova u kojima dete već od najranijih svojih dana postaje ličnost koja se ne zadovoljava površnim i proizvoljnim, nego posvednevno, razrogačenih očiju i napregnutog sluha i uma pita, istražuje, proverava, uči, stiče različita iskustva i pouzdane kriterijuma. U svemu tome i te kako pomaže mu Dramski program za decu Radio Beograda. VASKRS N A RADIO-TALASIMA lako je u takozvanom „Noćnom programu“ Prvog programa Radio Beograda (a oglašava se skoro tri decenije) bilo mnogo eraisija koje se pamte, jedna skorašnja, u proleće 1994, za razliku od nebrojeno drugih koje ne treba ni spomenuti јег su dozlaboga loše - jedna od njih, dakle, ostaje u trajnijem sećanju. Bio je to „Noćni program" posvećen Vaskrsu, urednika i voditelja Dragoslava Savića. Stalnim slušaocima programa radio-stanice našeg glavnog grada Dragoslav Savić nije nepoznato ime. Naprotiv. toje zapaženi i dugogodišnji radio-reporter, tvorac čuvene emisije ~U pola četiri kod dva bela goluba“ (docnije, jednoj od najpopularnijih emisija Prvog programa Radio Beograda „Kod dva bela goluba“) koji, u poslednje vreme, kao dosledni i studiozni hodočasnik i podvižnik duhovnim dragocenostima Svete gore, do u tančine upoznaje slušaoce svih uzrasta sa svetogorskim svetinjama, posebno Hilandarom i svim znamenitostima tog slavnog manastira. „Noćni program“, o kome je reč, bejaše posvećen „Velikoj noći“, u kojoj je, po Jevanđelju, Isus Hristos u njoj vaskrsnuo, pa se upravo zato uskršnja liturgija odvajkada među pravoslavnima, a ponovo i kod katolika, služi u noć i u praskozorje između subote i nedelje.

116