RTV Teorija i praksa

glavnu pažnju pozorišnim kreacijama umetnice, što je sasvim i razuraljivo, prepustio joj je mikrofon da iznese neka od svojih sećanja, naročito da govori o uspomenama na detinjstvo i početke glumovanja. Ta kazivanja Branke Veselinović, plasirana u prvom delu eraisije, predstavljaju prvorazredni dokuraent o umetnici. Posle će uslediti fragmenti iz komedija, uglavnom Nušićevih, u kojima je imala najviše uspeha. Čuće se kako tumači, zajedno sa Rahelom Ferari, jednu scenu iz Ožalošćene porodice, zatim sa Mlađom Veselinovićem - susret Matkovića i Poslovne žene u komediji Mister Dolar i, najzad, monolog Perside iz Protekcije. Ali, Pantelić s pravom nije dozvolio da se emisija pretvori u niz monologa ili dijaloga, odnosno u niz fragmenata iz uloga realizovanih na sceni Jugoslovenskog dramskog pozorišta. Iskoristiće on, vanredno umešno, jednu snimljenu ploču Branke Veselinović, pa će umetnicu dovesti u situaciju da u studiju sluša reprodukciju te ploče, što, sasvim razumljivo, inicira njena sećanja. Bilo je to svojevrsno osveženje emisije; umetnica je slušajući ploču pevušila melodiju i nizala svoja sećanja. Ne treba zanemariti udeo muzičkog urednika Dragana Mitrića, koji je ođabrao karakterističnu zvučnu podlogu - muziku koja se mestimice diskretno čula i ispod tekstova, ili u vidu kratkih pasaža, poput kratkih intermeca, između pojedinih monologa. Muzika se dobro uklapala na pretežno karakterno-komične fragmente, a prema potrebi imala je i folklomu boju. Treba ukazati i na rad majstora tona Zorana Jerkovića. Snimci realizovani za ovu emisiju vrlo dobro su nivelisani sa ostalim, baš kao i segment preslušavanja stare gramofonske ploče. 1 IZ PROŠLOSTI NIŠA Saša Hadži-Tančić uzima za okosnicu svoje radio drame Povratak u Nais 2 nekolike istorijske činjenice iz doba vladavine rimskog cara Konstantina I Velikog. Rođen u Nišu, 274. godine, on je vladao od 306. godine, sve do smrti - 337. godine. Uprkos tome što je za prestonicu izabrao Vizantion na Bosforu, kojem je dao svoje ime - Konstantinopolj, voleo je Niš i često je navraćao u rodni grad. Konstantin Veliki tražio je oslonac za svoju vlast u hrišćanstvu, iako je u mladosti proganjao hrišćane. Na njegovu inicijativu sazvan je prvi vaseljenski sabor u Nikeji, 385. godine, na kojem je okončana borba protiv arijevske jeresi. Ratovao je

' 1 program Radio Beograda, 6. IX 1992. : II program Radio Beograda. 16. IX 1992.

129