SRĐ

— 3fi4 —

načinio i gdje niu bijaše l,etnikovac prozva Opiješji; a pošto nemu bijaše ime Rizvan-beg, negovu djecu prozvaše Rizvanbegovićima. Pošto se u Stocu nalaze dva plemena Rizvanbegovića, dužnost mi nalaže, da o tom drugom plemenu štogod progovorim. Po pričanu jednoga Perišića, iz sela Bitune, kot. Stolačkoga, o toj drugoj porodici, koja se u mahali Begovini nalazi, čuo sam ovo: Nekog vremena Perišići su bili 3,udi bogati. Nekakav Risto Perišić bio je sa svijem vidovan. Rizvan-beg kapetan nagna ga da se poturči i dade mu svoju kćer za ženu. Tako od Rista postade Rizvan, a pošto je bio bogat zvali su ga Rizvan-begom. Poslije, negovu djecu prozvaše Rizvanbegovićima. ■* Sad da se malo okrenemo na starine i da završimo s današnijem stanem! Prije pada kršne Hercegovine pod Turke, na sred Stolačke čaršije bio je pravoslavni manastir a oko manastira bilo je sve manastirsko. Po svoj današnoj čaršiji bilo je pravoslavno grobje. Poslije Turci na crkvi podigoše gamiju, (925) po Muharemu (turskom kalenđaru), koja i danas postoji te se zove Careva gamija, a čaršija se je prije zvala Carina, U blizini gamije nalazi se i starinska sahat-kula; zvono iz manastira bilo je preneseno na sahat-kulu. U prošlom stojeću sin Alipašin Hafiz-paša kad je popravjao sahat-kulu, a pošto tada u noj sahat ne hođaše, pogledavši u svoj sahat reče majstoru: „Kucni čekićem u zvono, neka svijet zna koliko je sahata!" — Majstor udari čekićem u zvono, a ono puče. Poslije to zvono u Trstu preliše, Drugo manastirsko zvono odneseno je u PočiteJ, na tamošnu sahat-kulu. I za vrijeme turske vlade u Stocu je postojala srpska pravoslavna osnovna škola, te su se u noj učila kako pravoslavna tako i rimokatolička djeca, jerbo rimokatolici ne imađahu svoje škole. Uz srpsku školu nalazi se i srpsko-pravoslavna crkva, koja je sagrađena 1870 god. Muhamedanci u Stocu imaju četiri gamije, t, j. onu u Čaršiji, drugu na Ćupriji, treću u Ucinovićima i četvrtu Podgradom. Ivatolici imaju svoju kapelu u mahali Zagrađu, a blizu iie sad hoće da prave crkvu. Narod u tome mjestu kao i u svoj okolini govori čisto srpski južnijem narječjem, osim što Muhamedanci upotrebI,uju po gdje koju tursku riječ.