SRĐ

— 516 —

Veoma kratko vrijeme, bio školski savjetnik u Bosni i Hercegovini. Gocl. 1883. bi izabran za zastupnika na dalmatinskom saboru, a godine 1897. na carevinskom vijeću u Beču. Naučni radovi negovi ugledali su svijeta u publikacijama Jugoslavenske Akademije i Srpske Akademije. Ivrajem seđamđesetijeh i početkom osamdesetijeh godina bješe ušao u jedno kolo literarno, te je pokrenuo i uređivao kniževni list „Slovinac". Prof. Luko Zore je dopisni član Jugoslavenske Akademije i Srpske KraJevske Akademije. * Na 4. o. m. umro je u Zagrebu Nikola Mašić, profesor i slikar. Rodio se g. 1852. u Otočcu u Lici. Osnovne škole svršio je u Trstu, a gimnaziju učio je u Beču, Olomucu, Krakovu i Kromjerižu. Učio je slikarsku akademiju u Beču i Miinchenu, ovu poslednu svršio je g. 1879. odličnijem uspjehom i bio je odlikovan nišanom za slikarske studije. Od toga doba polazio je Mašić u Pariz, Napul„ Kim, gdje se je usavršivao u umjetnosti. Od negovijeh slika spominemo: Guščarica u Posavini, Letna idila, Na obali Save, Prizor kod Jasenovca, Trešiie, Noćno putovane u saonicama, Napulski pastir, Dolce non far niente, Vršidba u Lici, Ličani, Bošnak na odmoru, Prizor iz ličkog sela, Djevojke gdje beru bundeve i t. d. Negove su se slike u Miinchenu vrlo sviđale i dobro prodavale. Isa Kršnavi o Mašiću između ostaloga piše: „Mašić je o umjetnosti i literaturi imao veoma zrio suđ, zanimao se je za sve pojave i znao je govoriti o nima vrlo dobro i duhovito. Za nega i negovu umjetničku produkciju bilo bi dobro bilo, kada bi mogao bio živiti u krugu umjetnika; ovako osamjen, prestao je skoro sasvijem raditi, od kako je u Zagreb došao. To je velika šteta, jer je Mašić bio pravi umjetnik, kojemu su negove slike bile od srca slikane, čuvstvom pogođene". Mašićjebio član Jugoslavenske Akademije i počasni član Srpske Krajevske Akademije. Bio je Srbin, ali je jednakom lubavlu Jubio i Hrvate. Pokopan je u Zagrebu u Mirogoju, u odijel,enu za pravoslavne. ■* Imamo da pribiježimo dva djela, koja su ovijeh dana svijeta ugleđala: 1) Jov. N. Tomić: Deset godina iz istorije srpskog naroda i crkve pod Turcima (1683-1693); 2) Pjesnički zbornik: ugledni proizvodi srpskog, hrvatskog i stranog pjesništva, za školsku i domaću porabu sastavio Jovan Maksimović, sa kratkijem teorijskijem pregledom pjesničkijeh vrsta. ■* Naš zemjak, glasoviti slikar Vlaho Bukovac, dovršio je ovijeh dana „Sveti Grob", veliku sliku u više komada, koja će biti smještena pri obredima Velike Neđjeje u matici crkvi sv. Nikole u Cavtatu. Ovo svoje najnovije djelo g. Vlaho Bukovac velikodušno je poklonio rečenoj crkvi. Ova je slika skroz umjetnička i izvorna radna, a ističe se nad ostalijem istoga sujeta.