SRĐ

— 764 —

poznato da je iskala da se pridruži ujedinjenoj Italiji, da imam, rekoh, izabrati izmegju gragjanskog prava San Marina ili Universalne Jevropske Imperije, ja bih izabrao San Marino. Sto dobivamo kao čest jedne ogromne cjeline"? Zar se bojimo da čeljade nije još dosta maleno pred državom?" Molimo naše 6itaoce da nam oproste ovo udaljavanje od predmeta, prvo i prvo iz poštovanja prema onome rijetkome čovjeku, koji se tako ori ginalno i simpatično izražavaše o malijem narodima, a drugo jer ne ćemo nikad moći dosta obraćati pažnju našega naroda na dragocjeno blago sadržano u našijem malijem istorijskijem organizmima, koje žalibog naši suvremenici nimalo ne poznaju') i kao da ne će da upoznadu, jer je i njih otrovna struja iinperializma, obožavanja sile, broja, bogastva općinila tako, da se radije na trbuh bacaju pred velike, nama tugje i smrtonosne kolektivnosti, nego li da intensivno goje uspoinenu naše male kućice, u kojoj se, po Miillerovijem riječima, „ogledaše čovječanstvo". Ovo intensivno razvijanje čeljadeta u malijem političkijem organizmima razvijaše u isto vrijeme i njegovanjo svcga onoga, što se odnosi na prostrano polje državnijeh znanosti — sciences polit-iques — koje su u društvenom redu stvari što i prirodne znanosti i znanosti opažalačke. Ovi su organizmi, više ili manje skromni, ali svi mahom veoma maleni 2 ) prema današnjim ogromnijem jevropskijem skupinama, iščezli sa lica zemlje na veliku žalost političkijeh mislilaca. Još nedavno jcdan od naj boljih poznavalaca povjesti francuske diplomacije, g. F. Masson, davaše izraza svome žalovanju pred iščezavanjem republika, oligarhija, starostališnijeh država, u kojima su se fran-

1) Upućujemo oitaooe 11a оте ozbiljne Stojanovićeve rijeei: „А. kad izumru malo po malo svikolioi siuovi njihovi, a još više unuei koji će istoriju svoje domovino poznavati koliko onu od Japana . .Cf. Najnoviju Povjest Dubrovnika, str. 246. 2) Dubrovaeka Eepublika brojaše od prilike 50,000 duša (dakle pet puta više od Girardinove obožavane Atine), Republika Mletažka imagjaše pri koneu XVIII. vijeka 2, 103,346 (popis god. 1765.), a Pirenoa, ta nova Atina, u XV. vijeku 90,000 žitelja. Ogromna razlika izmegju Dubrovnika i Mletaka smanjuje se ipak pred brojem žiteljetva Austrije, Italije ili Pranouske, pa i pred samom gusto naseljenom Belgijom ili Svedskom. Spomenimo još da je Veneoija kroz srednji vijek, kad je naj moćnija bila i kad se brojila kao sila prvoga reda u Jevropi, imala mnogo manji broj žitelja.