SRĐ

— 84 —

većava, No uz to mnogi hrv. pisci već iznose na đaske razne probleme i socijalna pitana. Ne će proć ni pun lustar, a već će hrv. drama dosto.jno koracati za dramom tuđili naroda, Mali narodi, ako nc će da ili veliki prog'utaju, moraju često izvršit u malo godina ono, za što je u vclikim kniževnostima trebalo i više decenija. Tako se kod Hrvata razvio i modernizam, slikarska i kiparska umjetnost, pak će i drama.

Ja sam svršio. Htio sam da podam općenit pregled cijele hrvatske naj novije literature. Za to sam o piscima progovorio po par riječi, dok mnogi od tih zaslužuju sami za sebe dvostruko i više stranica, nego što ili ima ovaj moj kratki clanak. Biću sigurno ispustio neliotice kojeg pisca vrijedna spomena, a hotinhce sam premučao one niske epigone, koji se ne dižu nad običnošću. Tih ima u svakoj khiževnosti, lcako i drača u po]u, како kukoja u pšenici Poznato je kako se sada zapadni romanski narodi mnogo zanimaju za „varvarske" Slavene, kako čitaju i prevađaju slavenske pisce. Tako su i od Hrvata mnogi prevedeni. Da spomenem samo naj većeg i naj modernijeg hrv. pisca — Đalskog. On je preveden ne samo 11a slovenacki, ceški, ruski i polski, već i na talijanski i nemački, pace na švedski i magarski. U Dubrovniku 22. sijeena 1903. Ignotus. iT