SRĐ

465 —

30

žaj gruške luke tako divan i živopisan, da se malo koje drugo primorsko mjesto može ponositi većom krasotom okolnog kraja, mora i podnebja na prostoru surazmjerno tijesnu i malašnu. U staro se doba gruško zemjište pružalo od Kantafiga , ili Kantafika (caput fici) 1 ), što je predbrđe na dnu Gruža, pa sve do glavice sv. Orsule, na kojoj se još vide razvaline istoimene crkvice, biva do povrli sv. Jakoba u Višnici, gdje se uzdiže zapušteni benediktinski manastir, koji bi podignut 1218. g. po vlastelinu Jaketi Gunduliću. Ovako nađoh oznacene granice gruškog zemjišta u nekomu rukopisu knižnice 00. Malobraćaua pod starijem brojem 266, a pod novijem 415, gdje je receno, da je navedena biješka crpjena iz zakonske knige zelenak (lib. viridis). Istu stvar iznosi i Dr. Jirecek u djelu „Die Bomanen in clen Stadten Dalmatiens", samo što on vadi granice gruškog zemfišta iz drugog izvora, naime iz zakonske knige Liber Reformationum 1. 10 cap. 7 od 1361. Dan današni Gruž, kao parolaija, proteže se na istoku do mjesta Točila, gdje je vodovođe i gdje se Gruž dijeli od paroliije predgrađa Pild ulicom, koja slazi mimo kuću udovice Ruse Galine ili Vulicević na stari gruški put, pa onda sve do Boninova (Bella Vista), što ostaje na рб puta između grada i Gruža, te so tako zove vajda po nekadašnoj porodici, iz koje potječe cuveni štampatur Boninus de Boninis (Dobruško Dobričević, koji je radio od prililce od 1478. do 1508. god.). Po tomu dakle gruška parohija dan danas obuhvata ove predjele: a) varoš Gruž s Nuncijatom, a ovo je brdo povrh Gruža, prema Rijeci, visoko 195 m. Tu je crkva Blagovijesti ili Gospe od Naviještena po italians. Annunziata. b) Копб do Točila, biva jedan dio predgrađa Pila; Kono se dijeli na gorni, sredhi i doni, a ime mu je od vodovoda, što dolazeći iz Šumeta , 2 ) prolazi onuda još od 1438. god. te navraća vodu u grad.

') Već oii 14бЗ. god. zvao se ovaj l't, Punta de Candafigho' od canto ili cavo de figlio. Upor. Đr. Jireček : „Die Romanen in den Stiidten Dalm."

2 ) Šumet je selo u istoimenoj dolini. 0 Sumetu ovako pjeva naš Gvozdenica (Perrieh): Huio gloria pago Magna venit, quod dueta suis a fontibus ingens Duleis aquae nostram se eopia fundit in urbem.