SRĐ

— 542 —

G R U Ž. Topograflčno-povjesnicke biješke (3) Vice Adamovića. III. Kad smo tako dokazali, kada i kako je Gruž došao pod dubrovačku vlast, hajd' da vidimo negov daji razvitak i napredak, Cim su, dakle, spomenuti predjeli postali vlasništvom starijeh Dubrovčana, oni počeše odmah raditi na usavršavanu i umnožavanu pomorske sile. Nema sumne, da su oni još i mnogo prije imali oružaonicu') za građene i popravjane raznijeh ratnijeh sprava. Stare kronike doista potvrđuju, da je Dubrovnik imao svoje brodovje vrlo rano, jer se drukčije ne bi mogao da brani od gusara i Saračena 4 ); ali stoprv onda, kada gruška, župska, rijeeka i zatonska luka dopadnu pod vlast dubrovačke republike, zapeše Dubrovčani iz petnijeh žila oko građena brodova, znajući dobro, da je more jedini put po komu bi se nihova državica mogla uzdržati i odojeti prožrdjivijem polilepama mocnijeh neprijateja s mora i s brda, te uspeti se do one visine, do koje kasnije zbija dopre. Tada je tek Dubrovnik imao sve uvjete, koje zahtijeva slobodni razvitak brodarena i trgovine. Povjest nam pripovijeda, како su Dubrovčani prodavali po susjednijem zemjama morsku so, što se okolo 1500. i u Gružu vadila 3 ), a uz to su još trgovali svilom, tkaninama, vinom, ujem, oružjem i t. d. te uvozili izmedu ostaloga drva za građene lađa, katrama i t. d.

') U popisu kuća, koje 1417. g'od. ne plaćahu poreza, nalazimo ро<1 rednijem brojem 3 zabileženo ovo: „Arsena con la саха dove s(a el guardiano de le g'alie" (Rukop. Male Braće, stari br. 265.). „Orsan (orsena) zgrada, ograda i mjesto g'dje se brodovi grade; arapski arsana pak odatle i talijanski arsenale i darsena. Zore: ..Дубровачкс туђиике". *) „.Toš godine 782. sagradise Dubrovćani prvu oružanu galiju". (Isp. M. Pucić-škatić „Povjesnica Dubrovnika"). 3 ) Jirećek op, cit. str. 24.