SRĐ

— 595 —

zapovjednike. Okruže ih pod oružjem. Reku onome, da su mjesec dana prije negova dolaska grad i tvrđave dubrovačke bile samom narodnom silom natjerane na opsadno stane; da se bez našeg ustanka ne bi bio on mogao s vojskom približiti Dubrovniku, da se bez pomoći našega naroda ne bi bili mogli izdržavati vojniei koje bijaše doveo. — Predbaeivaliu drugijem engleske proglase, kojim su zaveli Dubrovcane, da uzmu oružje za izvojštene slobode i neodvisnosti, i one proglase, kojim im bijahu zajemčili dubrovacku zastavu. Generao austrijski i zapovjednici engleski prepanu se i na svaki lijepi naein traže da odalece svijet i da utišaju srdžbu onih ustaša. Odma Milutinović zatraži, da se sastane sa vlasteoskim odborom. Veoma vreli bijahu negovi prijekori i tužbe na uzbunu našega naroda; zamoli vlastelu, da ih umire; priopći iin, da će do malo sklopiti predaju s ugovornikom francuskim koji se nalazaše kod nega; rece im na svrhu, da on ne može uspostaviti našu republiku, jer da ima naredbu, da zauzme grad i zemhšte dubrovacko u ime ćesara austrijskog, ali da bi se ipak u toliko, dok se znadbude sudbina Dubrovnika, mogli sporazumjeti o kakvoj preinacnoj mjeri. Odbor republikanskom odvažnošću odgovori mu, da niti lioće niti može uspregnuti puk, koji s pravom brani čast, za koju je prolio svoju krv u preduzeću, koje je do tog časa bilo odobravano i potpomagano od samih Austrijanaca i Engleza. Ova odvažnost navede generala Milutinovića da uglavi: da dvjesta Judi izabranih izmeilu našili ustaša imaju ući pod oružjem i pod narodnim barjakom u grad Dubrovnik, ujedno sa savezničkim četama; da se barjak dubrovački ima razviti i na gradu i na tvrđavama, gdjegod se uzviju zastave saveznickijeh vlasti; da naša narodna straža ima se upotreblavati u gradu i na tvrđavama upored vojske austrijske; da će i na da|e vršiti svoje civilne funkcije u državi dubrovačkoj koliko namjesnik Ivaboga toliko i odbor vlastele. Napokon se raziđe ovaj sastanak uz prividno uzajamno zadovojstvo. Dok se to događaše u Gružu, puk grada Dubrovnika, pod upravom neke vlastele a ne bez znana vlade francuske i generala Montrichard-a, pobuni se proti posadi francuskoj. Ova bi