SRĐ

— 638 —

Osim toga poznato je, da su u Stonu bili kaluđeri ргаvoslavni (a ne nipošto patareni, sekta, koja nije imala erkava), pak ti kaluđeri, poslani od republike, nastaniše se u sv. Gori. O tom imamo potvrde, što su ti kaluđeri dolazili svake godine u Dubrovnik i od vlade primali neku svotu, što su zvali „svijeća".') Isusovac Otac Mattei u III-oj knizi svojijeh „Zibaldoni" piše: „J oš se za naših dana kaziva crkva sv. Magdalene u Gorici izvan Stona, gdje predaja veli, da je pravoslavni episkop stanovao u bližemu manastiru". Koga navedeni dokazi ne bi još uvjerili, da je u Gružu, kao što i po cijelom Zahumju, negda vladala istočna crkva i nezin obred, neka pročita bi].ešku, koju pod §. 6. donosi spomenuti otac Mattei u II. knizi negovijeh Zibaldunti, str. 389. i 340., 2 ) pak ce tu nac'i očevidno dokazano, da su doista stanovnici Gruža, Rijeke, Stona i Rata pripadali pravoslavnoj vjeri.

') Yidi Razzi „Storia di Ravgia", Lucca, 1б9б. str. 48; Luccari, str. 94; Г. Зелик „Житије" Будим, 1823. str. бб4; Pucić „Povjest Dubr." 54; I Kukujević kiiiga VIII. Arch. br. 8. str. 203; A. degl' Iveglio „Saggio . . . . sul contadinaggio" str. 25; V. Vuletić-Vukasović op. cit. str. 148; Kuzmić „Cenni storici sui Minori Osservanti" str. 12. ') ,,Questa ultima chiesa (govori o crkvi sv. Ane na Brsecinam) ora e ia jiiu frequentata p(er). la vicinanza e cura che tengono li Sig.ri Zuzzeri. Fu nel principio intitolata a S. Parasceve V. e M. celebre nella Chiesa orientale, il rito e li dogmi della quale p(er). molto tempo seguiva la Zaculmia, ed in Lingua slava questa santa fu chiamata Petka a riguardo del venerdi santo detto in Parasceve dalla rozzezza ed ignoranza di quei secoli. Dalla stessa origine e nato il nome di S. Venere, che si vede in questa matricola, ed in altri antichi monumenti, essendosi voluto traslatare in Latino il nome di Petka. Dopo che poi questi littorali furono ricondotti alla fede cattolica, ed al rito Romano p(er). 1' industre zelo delli Frati minori Bosnesi. ritrovandosi che nel giorno anniversario di S. Petka, cioe Parasceve secondo il Menologio orientalo i Latini celebravano la festa di S. Anna, fu p(er). ignoranza icionariamento creduto, che S. Petka fosse S. Anna, e si comincio a S. Anna attribuire questa Chiesa come ancora (|uelia di Bergatto, e forse pm altre, e di essa farsi la festa, la quale a Barsecinne ha grandissimo concorso.,, Ovako Mattei; opširnije vidi sto isti pisac veli na drugomu mjestu i što je „Srđ" iznio u 2. br. 1902. u opasci na dnu str. 75.