SRĐ

- 641 —

nekom starom rukopisu, od 17 avgusta 1436. S ovom je crkvom spojena legenda sv. llarijuna (Ilara), koju mi izostav|a mo, jer je o tomu bilo već napisano od našijeh i tuđijeh pisaca.') Nadodaćemo samo još to, da se u crkvi sv. Đurđa i dan danas služi, dočim druge dvije, koje se također spominu u listinama od 1278—1324. kao „Tres Basilicae", biva crkvica sv. Klimenta, te ona sv. Apolinara, vec su odavna zatvorene i ne upotrebjuju se više na službu božju. 2 ) Prije velike trešne bilo je jamačno u Gružu još više crkava i crkvica nego one, što smo mi dovle spomenuli, jer u HL em rkp. oca Mattei, na str. 25. stoji ova bi).eška: Visuntur adhuc pluras Eccl. graecanicae constructionis forma praeferentes vel dirutg. ut Gravosii Eccl. S.S. Cosmae et Damiani". Iz nekakva pak izvještaja, što se cijeni da potiče iz pera slavnog pjesnika Ine (Ignata) Đorđica, razabire se, da su 1718. god. krasile Gruž ove crkve: sv. Josipa, sv. Đurđa, sv. Nikole, sv. Vlaha, sv. Ane, sv. Jeronima, Pohođena Bl. D. Marije, pak Velika Gospa i sv. Eufemija. 3 ) Zaliti je, što većina od spomenutijeh crkava leži dan današni u ruševinama i što se od istijeh nije sačuvao ne samo nijedan natpis, nego ni ma koji skulpturski ukras, po kom bi se moglo doći do spoznana kojeg se sloga držalo ondašne dubrovačko naimarstvo. Kamene je bilo upotrebjeno za poznije Milosović, Radojko Tvrković, Radosav Bosiković, Rudisav Drasković, Dobrilo Negdević, Stjepko Tepsić, Matko Radisalić, Dobraz Radoković, Radosav Milotić, Pribisav Bogdanović, Radotko Dimitrović, Matko Brajković, Vlakosa Dimitrović, Dabisi (sicj Momioić, Radosav Gulerni, Radosav Gulerni, Radosav Grulerni, Radoslav Pliodopić fVodopić?, Bogavac Dimitrović, Nikola Rasković, Brajan Šušelević, Bjeloje Pribilović, Radovan Brančević, Drojila Braković, Pricela Bogdović, Jekša Milošević, Nikša Milošević, Bogavac Humilonović, Radin Susić. Л г а2по jc, da se neka od ovijeh imena sudaraju s imonima, koja su bila najobičnija u Stonu drug'e polovine XV. vijeka, sarno što se u Stonu nalazi ime Dabiživ, koje je u gruškoj bratovštini napisano Dabisi. Svakako se iz toga vidi, da je amo i onamo isti narod živio,. kao što i danas još živi. Upor. Dr. Jireček „Beitriig-e zur ragusanischen Literaturgesch". Archiv Bd. XXI. 504. ') Zibaldone II. G78. ') Dr. Jireček „Die Romanen in d. Stađten Dalm." str. 51. 3 ) Zibaldone III. 350.