SRĐ

— 739 —

čvrsto ograđen rivom (obalom), iz koje se tamo amo pružaju uđobni, široki gati (muli), te se brodovi mogu lasno približiti kraju i na više se mjesta sigurno ucvrstiti i ukotviti.') Dosta je spomenuti, како je 1880. godine bilo okupjeno više brodova sviju velevlasti u Gružu, a da se odmah uvidi kolika je prostranost i politična znamenitost ove naše luke. 2 ) Ivako prije spomenusmo, uzduž slikovitijeh igala poredale se gospodske polačice, kudice i krasne bašće na podnožju zelenih brežujaka i borovitijeh bregova. Danas su gotovo sve te vile i kuće pokrivene, a samo se još gdjegdje vidi po koja opustošena i otkrivena, koja žalosno sjeća na varvarsko harane od 1808. god. Ali i između polačica, koje još postoje, rijetko u kojoj da i dan danas stanuju potomci starijeh vlasteoskijeh porodica, koje su slcoro sve izumrle. Tako su danas mnoge od spomenutijeh polačica Ietišta novčane aristokracije, ili služe za kakvu drugu svrhu. Prva polačica, što putnik ugleda na desnu, ulazeći u Gruž, to je jetište slavne porodice Gundulića, od koje posledni potomak bi barun Frano Gunđulić, član gospodske bečke kuće, načeonik grada i hegov pravi dobrotvor. Srbin iz uvjerena, nastojao je kako bi svoje rodno mjesto probudio iz mrtvila, u koje ga dugi niz nepovojnijeh prilika bijaše dognao. Da svoj plemeniti ci| postigne, Frano je Gundulić radio na umnom i materijalnom preporođenu Dubrovnika. Gruž mu ima zahvaliti zavedene pojodjelskog društva s prostranijem negovijem vrtom, daje pojodjelski zavod, koji na žalost već ne postoji, onda skla-

') Магсо de Casotti u djelu ,,Le coste e isole dell'Istria e deila Dalmazia", Zara 1840. pise o g'ruškoj luci na str. 243.: „Е porto eccellente, e calatavi Гапсога nel mezzo con cavi a terra piu vicini che sia jiossibile alla riva borreale, non si lia motivo di temere." ,J ) Evo imena tijeh brodova: Austrija bijaše poslala drvenu fregadu Laudon, oklopiiače Custozza i Prinz Eugen, drvenu korvetu Zriny, te vjesnika Sansego. Nemacka bijaše odredila drvonu korvetn Victoria. Francuska je imala oklopnače Suffren i Fridland, te vjesnika Hirondelle. Engleska bijaše spremila oklopiiace Aleksandra i Temerare, pak uz te još i vjesnike Helicon i Falcon. Italiju zastupahu oklopnače Palestro i Roma, pak vjesnici M. A. Colonna i Barbarigo. Napokon Rusija pošle drvenu fregadu Svjetlana i drvenu korvetu Žemcug.