SRĐ
— 866 —
vojstvo. On gleda život onijeh nevojnijeh se|aka, nihove nesreće duboko osjeća negovo srce; on voli te bijedne [ude i iznosi nam nihove haraktere. U knizi, čiji naslov gore ispisasmo, ima sedam — kako ih on zove — priča, a bilo bi tačnije slika. Prva je Nas Uglenar. Stari je ugjenar u velikoj nevo]i. Imao je svoje unuče, lijepu Smijanu, koja pobježe u grad sa svojim mladim, ostavivši stara, samohrana starca. Starčeva se srca duboko kosnu Smi)anina nepromišjenost. Ovdje je veoma lijepo istaknut onaj psihički momenat, gdje se }ubav, neograničena starčeva lubav prama svojoj Smilani s jedne strane, a s druge pošteiie i strah božji bore u starčevoj duši! Ko pobjeđuje? Moral i poštene. Stari uglenar ne če više da čuje za Smijanu. Ovo je prava slika starca uglenara, koga nam Budisavjević uprav majstorski iznosi. Mi baš kao da gledamo starca i hegove sijede vlasi, staračka pogrbjena leđa s izderanim prslukom, pa one zamusane ruke s poderanim rukavima; negovo je srce gola, divja pustina. Osobito je važan čas kad starac ugjenar, iza teške borbe, oprašta Smijani. Ovo vam je duša negova. Milost, moral, strah božji i poštehe, to su one vrline starčeve koje i najnežnije osjećaje srca i roditejske Jubavi prekidaju. Smijana je umrla u karlovačkoj bonici „nelijepom smrću". Na koncu, onaj filosofski uskhk; ,, Starče ti bezbrižno spiš!" kvari mnogo ovu inače lijepu priču. U priči Monsieur Leseps pisac nam se prekazuje u pravoj slici. I u prirodi on slika samo sumorne momente. Kao Jude tako i prirodu, prikazuje nam u istoj svjetlosti. On nikad ne vidi vedra neba, Jepote prirodne nega se i ne tiču. Ovakijem načinom opisivaiia prirode ističe se Budisavjević s potpunim uspjehom. Glavni junak ove priče jest naravno Monsieur Leseps. Ko je taj Ličanin sa širokim bijelim čakširama, A ne baš moderna kroja, sa šubarom a francuskim imenom? To vam je lički seJak, koji se probija po daleku svijetu da steče parče nasušnog hjeba i da prehrani sebe, svoju ženu i dijete. Nega sreća nanese čak do sueckog kanala. Kako on uvijek spominaše Lesepsa koji je gradnu preuzeo, to ga negovi sejaci tim imenom i prozvaše. Zaradi nešto i povrati se na svoje ognište, ali mu