SRĐ

— 872 —

= Kaluđer. Spjev M. Milanovioa. Sarajevo (R. Savić). 1903. Cijena 50 pot. 16°. Strana 77. = Ašiklije. Pjesme Osmana A. Đikića. Mostar. Srpska Štamparija Radovića. 1903. Cijena 1. kruna. L i C Л. 16. ovog mjeseea navršio je g. Marko Car 25 godina svog'a kiiiževnog rada. Počevši svoju literarnu karijeru u „Slovincu" 1878. godine prijevodom Dumasove „Gospođe s kamelijama", on je, dok su mnogi rieg'ovi drugovi posustali odmah s prestankom ovog preteče našega lista, aktivno nastavio raditi na kmževnom poju, i za ovih dvadeset i pet g'odina napisao oveći broj članaka i kriiga. Negovi putopisi „Venecija" i ,,U Latinima" kao i pripovijetke ,,S Mora i Primorja" koje je zajedno s g. Josipom Bersom radio i izdao, uvijek su interesantne kiiige, u kojima se lakim, prijatnim i kriiževnim stilom govori o predmetima što zanimaju misaone lude i lubitele umjetnosti. Ne^ovi literarni eseji koje je za ovu ili onu priliku pisao pa docnije, po ugledu na i'rancuske i drug'e pisce, s puno prava sabrao u dvije kriige davši im lijepi naslov „Моје Simpatije", više će mu vrijediti nego pomenuti putopisi i pripovijetke. U riima on, negdje potpunije i iscrpnije, negdje pak lakše i ovlašnije, pregleda i analizuje rad ili slika kriiževne portrete Negoša i Matavuja, Carducci-a i A. Dumas-a sina, Castelara i drugih kriiževnika naših i stranih; a sve to čini na način zabavan i interesantan, i u stilu u kojem se osjeća dobar utjecaj modernih svjetskih uzora. Ako možda u kritici nije mogao da pretekne izvjesne kritičare, koji su se u našoj kriiževnosti poslije riega pojavili, ipak je gosp. Car duže vremena 'bio jedan od najbojih literarnih kritičara naših, a to nije mala zasluga, naročito pri siabim kriiževnim prilikama u našoj pokrajini. „Brankovo Kolo" mu je, povodom ove đvađesetpetogodišriice, s razlogom posvetilo uvodni članak kao svom starom i vrlo aktivnom saradniku. „Srđ" od svoje strane takođe čestita gosp. Caru ovaj kriiževni jubilej. DRUŠTVfl I USTflNOVE. Biblioteke. U Kotoru, 20. o. m., u ime pedesete obietniee Brankove smrti, ođržali su Srbi lijepu svečanost u čast srpskoga pjesnika. Tom prilikom oni su odlučili osnovati srpsku biblioteku kojom će se moći besplatno služiti svi Srbi vi tom gradu. Kad se pomisli kako je u ovim stranama često puta teško đoći do srpske kriige a kako osjetnim potrebama odgovaraju javne biblioteke, to se ovaj korak Srba Kotorana može samo s hvalom pomenuti. Želeti je samo đa i drugi, ma i marii, gradovi na Primorju za ovim primjerom pođu i ovo isto učine. U Zemunu, srpska omladina, u isti dan kad i Srbi Kotorani, odlučila je osnovati javnu srpsku biblioteku. * # * 24. o. m. davalo se u K. S. Narodnom Pozorištu u Biogradu Corovieevo veče, i tom su se prilikorn igrala tri nova komada riegova: „Stana Rankovićeva", „Оп" i „Vladika u Polieama", sva tri u jednom činu.