SRĐ

- 968 —

i na druge velike francuske tragičare, on je uspio đa stvori heroižan i poetičan svijet, haraktere uzorne i primjerne koji su pobuđivali i danas pobuđuju oduševlerie i patriotizam u mladim srcima talijanskim. Negove tragedije, zadahnute tadašnim političkim prilikama u riegovoj zemli, disale su jakom mržriom proti tiraniji, toplom lubavlu prema slobodi. I ako je moda za Alflerijem u mnogome prošla, ipak riegovim djelima svak priznaje velike usluge koje su riegovoj domovini učinila, kao i veliku vrijednost koju u sebi uvijek ima naročita klasična „poezija alfijerska". DRUŠTVfl I USTftNOVE. 24. novembra u Budvi će biti proslava dvadesetpetogodišnice od dana smrti Stjepana Mitrova Lubiše, pripovjedača srpskoga. Proslava se počirie parastosom u crkvi a završava akademijom u veče u dvorani čitaonice. Program akademije je ovaj: govor g. Marka Gregovića o kriiževnom značaju Lubiše ; deklamacija Zmajeve „Pjesme o pjesmi" (g.đica Marica Cuda), čitarie „Karioša Maćedonovića" (g. Đ. Zenović), deklamacija pjesme I. Simeonovića Cokića „U spomen S. M. Lubiši" (g. I. Luketić), predstava „Zle Zene" Sterijine (izvode delektanti), apoteoza Lubiši (živa slika). * * * Pro/esorsko društvo u Srbiji držalo je svoj godišrii skup 16. pr. mj. na kojem su držali predavaria gosp. Milivoje Jovanović i St. Maksić, o izvjesnim školskim i pedagoškim pitariima. Kaspravlana su i pitaria iz škole i vaspitaria, a među riima je najvažnije ono: „О ustanovi javnih popularnih predavaria." Kako je profesorski zbor riješio to pitarie, ne znamo, ali što možemo odmah još sad reći to je, da je ovo pitarie jedno od najvažnijih prosvjetnih pitaria u Srbiji i da bi ga što prije valalo praktično riješiti. U svijem zemlama drže se javna predavaria za široku publiku, pa bi to vajalo i za Srbiju. U nas ovamo toga nema, i mi dobro osjećamo kolika je to šteta. * * * Lekarsko društvo riješilo je da se za iduću godinu sazove u Biograd srpski lekarski kongres. Da razradi ovu misao izabran je naročiti odbor, koji će imati da razmisli i o tome, da li bi bilo zgodnije da se pozovu i srpski prirodriaci, pa da to bude kongres srpskih lekara i prirodriaka. RflZNO. Dubrovaiki natpis u Staroj Srbiji. — Ovijeh se dana kod katoličke crkve u srpskome selu Letnici, kraj Kosova Pola, u Staroj Srbiji, otkrio pod zemjom starinski jedan grob s ovijem natpisom na ploči bez naznačene godine: ШС NICOLAVS IAZET PATRITIVS RAGVSINVS DE BONA U tome selu, koje se zove i Crna Gora, ima na istome mjestu još tri groba što s latinskijem što s talijanskijem natpisom. Po godinama na riima, oni su između 15. i 17. vijeka. Na jednom piše da je u riemu neka Mare Vickova.