SRĐ

— 143 —

Mlađi srpski pjesnik Rakić izđao je jednu svesku svojih pjesama, koju je kritika s priznanem zabiležila. * * * U sjeđnici filosofsko-istorijske klase Carske Akad. Nauka u Beču od 9. dec. pr. god. podnio je pravi član prof. Konst. Jireček treći i poslediii dio svoje radiie o Romanima u gradovima Dalmacije tokom srednega vijeka. U ovom trećem dijelu pokuplena su porodična imena i nadimei u gradovima dalmatinskim od g. 1000—1500. U alfabetskom spisku ima 2293 prezimena porodičnili ili pojedinih lica. Ta su prezimena podijelena ovako: Na Drivast dolazi 13, na Skadar 8, na Ulcin 57, na Bar 87, na Kotor 236, na Dubrovnik 554, na Splet 316, na Trogir 118, na Zadar 411, na Rab 178, na Krk 283, na Osor i Ores 31. Jireček je naročito uzeo u obzir, naslonivši se na historijske dokumente, imena varoških plemića, za tim pomoraca i trgovaca, u koliko u sređriem vijeku imađahu stalna imena ili harakteristične nadimke. Na kraju ovoga đjela ima jošte nekoliko dodataka, koji se odnose na čitavu radriu. * * * Glavni saradnik ruskili listova „Kurijera" i „Ruskoe Slovo", gospodin Milan Bojović — Srbin, preveo je na ruski jezik „Ribara" Vojislava Ilića. Ruska kritika oduševlena je ovim Vojislavlevim djelom. Ona „Rib ar a" preuznosi više od Geteovog „Fausta", iz razloga što u „Ribaru" princip dobra održava prevagu. G. Bojović nije se zaustavio samo na tome. On je uspio da jednog čuvenog ruskog kompozitora oduševi za ovo djelo. Kompozitor — koji je, uzgred budi rečeno, i veoma bogat čovjek — riješio se da ovo djelo Vojislavlelo komponuje, kako bi se moglo na Moskovskoj i Petrogradskoj operi prikazivati. U toj cijeli on će se s proleća krenuti s g. Bojovićem u Srbiju, da se upozna sa srpskim narodnim i umjetničkim melodijama i kompozicijama, kako bi mogao „Ribara" prikazati ruskoj publici u duhu čisto srpskih motiva. „Politika". * v * * Citamo u beogradskim listovima, da je glavni urednik novosadske „Zastave" Jaša Tomić napisao u stihovima dramu Marko Kralević. Ta drama ima dva dijela, svaki dio je u pet činova. Isti listovi javlaju, da će Srpsko Narodno Pozorište u Beogradu za prvi put prikazati tu dramu u dvije predstave. * * * Profesor zagrebačko universitati Dr. Đuro Surmin izdao je prvi dio Hrvatskoga preporoda, koji obuhvata vrijeme od 1790-1836. g. O istom predmetu pisali su iscrpno Riis P. Kulakovski i Polak Zdiehovski. UMJETNOST. Josip Mandić, hrvatski komponista, komponovao je operu Petar Svačić, koja je bila u Dublani prikazana dva puta s uspjehom. Srpski komponiste: Mokrariac, Manojlović, Krstić, Marinković, Dušan Janković, Božo Joksimović i St. Binički — izjavili su se jednoglasno protiv operete u Srpskom Kr. Narođnom Pozorištu u Beogradu.