SRĐ
—: 354 —
SITNICE IZ DUBROVAČKE PROŠLOSTI. (з) Tatovi u Dubrovniku iza velike trešnje. — A. Vučetić. Dubrovnik bijaše postao bogat pomorskom i kopnenom trgovinoni; cvjetale su također i neke grane industrije; tkaonice svite i raše bijaliu na glasu; novaca, zlata i srebra bijaše mnogo kod vlastele, građana, crkava i manastira; u Dubrovniku bijaše i trgovaca sa strane, Holandana, Izraelićana i drugijeb naroda; u Dubrovniku bijaše na skladištu mnogo svake trgovine; trgovačko dopisivane u Dubrovniku obavjaše se mnogo cii'ilovicom; ugovori između trgovaca, računi, priznanice dugova i mijenice pisahu se i ćirilovicom; bijabu svi znakovi da će se blagostane i daje održati i razvijati. Javni red bijaše uzoran u Dubrovniku; vlađa je plaćala najmjenike iz krajeva ugarske krune pod imenom „barabanti" , da kao vojnici i oružnici ćuvaju red; a barabanti bili su pod zapovijedi svog kapetana. Kad iznenada velika trešna 6. aprila 1667. uništi sve blagostane, sve nade, vas red. Kao da trešna nije bilo dosta da sunovrati Dubrovnik, jer nadođe i drugijeb nevoja, kao požar, koji obrati u garišta mnoge dijelove grada. Da nevo].a preživjclijeb Dubrovбапа bude još žalosnija, pojaviše se po gradu tatovi iz nižijeh slojeva, a i iz najvišijeh, koji u općoj zabuni pocnu bezobrazno krasti i otimati tuđe, javno i privatno, blago i imane. Sami barabanti, čuvari reda, odvojiše u ovom nepoštenom poslu. Onda za trešne bijaše Grgur kapetan barabanata. Ostali nam poznati barabanti bijabu; Zakarija, Marin Kazač (Cbasaeh), Marko Mladi, Durica Lešeović i Divko Nikolin, zet Mai'ka Košpeta. Svi ovi, osim kapetana Grgura i barabanta Zakarije, poštenijeh }udi, oka}aše se lupeštinom i otimacinom. Trešna bijaše stukla i satrla poštenog ali nesretnog Zakariju; on ležaše bolestan na Piočama u Lazaretima, gdje su ga bili po svoj prilici drugi milosrdni Dubrovčan; prenijeli; u Lazaretima bila je zaklonena i većina Dubrovčana, koji se bijahu spasli od trešne i od požara. Dostojni drugovi rečenijeli lupeža bijahu Križan ili Gršan, majstor tkaonica u Dubrovniku, koji je kao trgovac još puto-