SRĐ

- 566 —

PRILOZIISTORIJI SRPSKE KNIGE U DUBROVNIKU — Petar M, Kolendić. — (2) Jedan Appendinijev članak, Naj boja gramatika srpskoga jezilca za tuđince, još od vremena Pažanina Vartolomeja Kašiea 1 ) i negovih »Institutiones Linguse Illyric8e«, pa do ilirskoga pokreta, bez ikakove je sumne »Grammatica della lingua Illirica« Frana Marije Appendini. Štampanajejoš za života auktorova (g. 1808. i 1828.), a Appendini je spremao i treće izdane (g. 1888.), pa rukopis toga cuva se i sad u knižnici dominikanskoga manastira u Dubrovniku. Gramatika je napisana na nekoliko sveščića raznolike veličine, a uza nu se sačuvao i jedan ispisan list, kome je udaren natpis: >Provedimenti da adottarsi per la perfezione đella lingua Illirica«. Od toga spisa, koji je, po svoj prilici, imao ući kao predgovor gramatici, sad imamo, na žalost, samo dvije stranice. Na prvoj strani piše Appendini o ilirskom jeziku u opće, a zamašnost druge stranice opazio je bio i pok. K. Vojnović®), jer je tu govor o Vukovu pokretu u Srba, pa je eto priopćujem u cjelini, tačno po izvorniku u rukopisu: »Nel mezzo (? = mezzodi) della Monarchia Austriaca cominciando dal confine della Carniola sino a Cattaro per tutta la Dalmazia, e nel confino militare della Croatia, e Slavonia, come anche nella Slavonia Provinciale ed in una parte pure dell' Ungheria Meridionale, e forse per meta nel Settentrione della Turchia (Serbia, Bosnia, Herzegovina, Montenegro) abita un ramo di popolo slavo, il cui bel dialetto ora si chiama Illirico, ora Slavo, ora Serbico. ') O. B. Fermengin pogrješno misli (Starine XXIY., 26.), da je Kašić Dubrov6anin. O tom upor. n. pr. Ribadenzira-Alegambe-Sotvello, Bibliotheca Scriptorum Soc. Jesv (Romae, 1686., 105.) i Appendini, Notizie istor.-critiche (Dubr. 1803., II., 253.). Kašić je umro g. 1650. (Le Long, Bibliotheca Sacra, I., 549.), a nastojao je dubr. đijalekat proglasiti kniževnim jezikom, pa Appendini kaže, da su mu dubr. trgovci mnoga djela štampali na svoj trošak, a Coleti (Illyricum Sacrum, Venetiis 1800., VI., 260.) misli, da ga je dubr. arhiepiskop Vićentije II. potakao na prevođene crkvenih kriiga. *) Dr. K. Vojnović, Prilozi k arhivalnijem pabircima dubrovackijem (Starine XXVIII., 28.),