SRĐ

— 575 —

Filološki odsjek na kijevskoj universitati raspisao je natječaj za izradu temata „Zmaj Jovan Jovanović i negov znaoaj u srpskoj kriiževnosti". Kagrada je zlatna medala i 500 rubala. * U petoj svesci „Omladinskoga Glasnika", lista srpske omladine, izišla je vrlo povojna ocjena na kriigu dobroga znaoca češkoga života i našega saradnika, g. K. Majkića: „Borba češkog'a naroda za opstanak u posledriih sto godina". * PozDato je već, daje Vukova historija vaskrsa srpske države ostala u rukopisu. Ne samo iz pijeteta prema Vuku, no s toga, što je i ona pisana kao suza čistim jezikom, morala bi se napokon štampati. Sadašrii čas za to je najpođesniji. A jer se Akademija usteže, kragujevačka „Prosvjeta" predlaže, da to pređuzme Kolarčeva ili Cupićeva zadužbina. * Protođakon Ivan Stefanov preveo je na bugarski „Pravoslavno crkveno pravo" zadarskoga vladike N. Milaša. „Bosanska Vila" javla, da je Dr. Alek. Pešić prepravio i riemački prijevod toga djela i ustupio izdarie mostarskim kriižarima Pacheru i Kisiću. * * Profesorsko Društvo u sporazumu s ministarstvom prosvjete priređuje spomenicu o prvom srpskom ustanku, koja će izaći u sto tisuća primjeraka. Tu će, osim Vukovih pjesama iz IV. kriige, biti štampane i rieke doslije nepoznate narodne pjesme, što pjevaju o herojima iz toga doba. Kriizi će biti vrlo niska cijena, pa će moći prodrijeti i u najsiromašnije kolibe. L i c a . U „Srpskom Kriiževnom Crlasniku" (br. 79-80) izašlo je prvo predavarie iz historije srpske kriiževnosti (od 12 aprila) profesora Velike Skole, g, Pavle Popovića. Popović je đostojan naslednik Daničića, Boškovića, Novakovića i Vukovića na toj katedri, a nama je niilo, što je biograđska Velika Skola dobila dobra poznavaoca dubrovačke kriiževnosti, jer to dokazuju i riegovi radovi o „dubrovačkoj bibliografiji" i o „Držiću i Molieru". * Francuska slavi sada George Sand-ovu stotu obletnicu. Pariz je prvi počeo, a bez sumrie da će za riim Nohan. Sand to i zaslužuje. Roclila se 5 jula 1804., a umrla 8 juna 1878. God 1832. steče glasa sa svojom „Indijanom". Siromašna, odvojena od muža i đjece, rađila je u listu „Figaro", i tako se hranila. U početku je raclila ujedno s prijatelem Sandom, te se ijo riegovu imenu i zvala u kriižovnosti. God. 1833. Alfred de Musset pečatao je svoju veliku poetsku pripovijetku „Role". Odmab iza štamparia „Role", u dvadeset trećoj godini, Musset se upoznao sa George Aurorom Dudevan (u kriiževnosti George Sand), kojoj je bilo dvadeset i devet godina. Sta se zbilo među riima? Je li George Sand bila što kriva? Ona se sjeća riega u svojoj „Leliji," u „Pismima jednoga putnika" i ii kriizi „Опа i on". Alfreclove su, pak, pjesme pune rie. U početku su li-